„40 dana u 40 crkava“ - 15. dan

Širenje pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji pod imenom Marija Pomoćnica usko je vezano uz družbu svetoga Franje Saleškoga – salezijance.
Autor: Velimir Ponoš Photo: Velimir Ponoš petak, 06. ožujka 2015. u 10:12

15. dan – Crkva Marije Pomoćnice, Omiška 10, Knežija

Petak, 06.03.2015.

Ruža, Koleta, Agneta, Zvjezdana

Presveta Bogorodica Blažena Djevica Marija već je u prvim stoljećima kršćanstva slavljena kao Pomoćnica krščana, a nakon pobjede kršćanske vojske, kod Lepanta 1571., koja se pripisuje molitvi krunice,  papa Pio V., zaziv "Pomoćnice kršćana“ dodaje u Lauretanske litanije. Blagdan Marije Pomoćnice, kojega se slavi 24. svibnja, uveo je papa Pio VII. godine 1815., kao znak zahvalnosti Mariji Pomoćnici. Toga istog svibanjskog dana, godinu prije, 1814., Sveti se Otac vratio na Petrovu stolicu u Vatikanu, iz kojega je, godine 1798., njegov prethodnik papa Pio VI., protjeran vojskom Napoleonova maršala Berthiera.
    
Širenje pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji pod imenom Marija Pomoćnica  usko je vezano uz družbu svetoga Franje Saleškoga – salezijance. Njihov je utemeljitelj sv. Ivan Bosco, jednostavnije Don Bosco, prezbiter, čiji je odgojno-pastoralni rad prepoznatljiv po skrbi za mladež. Salezijanska družba nastaje 18. prosinca 1859., kada je odobrava papa Pio IX. i tada, zajedno s osnivačem, don Boscom, broji – 18 članova. Zdušna predanost ovoga sveca pozivu kojim živi djelatnu ljubav prema bližnjemu vremenom razvija ovu danas brojnu apostolsku obitelj u četiri ogranka: salezijance, Kćeri Marije Pomoćnice, salezijance suradnike i udruženje štovatelja Marije Pomoćnice.
    
Dolazak salezijanaca u Zagreb datira iz 1922. kada im, nadbiskup zagrebački, Antun Bauer povjerava odgoj i upravu u Nadbiskupijskom konkvintu. Na Knežiju dolaze 1928. kada im zagrepčanka Marija Weble Valenčić, štovateljica Marije Pomoćnice, daruje svoj posjed s nakanom da salezijanci na njemu izgrade oratorij za odgoj djece. Radovi brzo napreduju i u još neuređenoj kapeli, prva se sveta misa slavi o polnoćki 1929. Dekret o osnutku župe 29. siječnja 1937. potpisuje nadbiskup Bauer, a osnivanje župe proglašava blaženi Alojzije Stepinac, 28. veljače iste godine. Župa se odredbom Svete Stolice predaje na upravu salezijancima čije je i sjedište Hrvatske Salezijanske Provincije na Knežiji. Izgradnja same crkve počinje 1942., a pod krov je stavljena 1944.
    
Prisutnost salezijanaca na našim prostorima - „Gospodnje je to djelo – kakvo čudo u očima našim!“ (Mt 21,42) Čudo je, i više je od ikojega čuda, i Milost Božja kojom strpljivi Otac šalje ljude i događaje, bića i pojave, nama na spasenje, kako Matej zapisuje Isusovom prispodobom o vinogradu i vinogradarima. Pa i kad vidi kako sve što nam posla rasusmo, ni onda nas ne napusti, već posla baštinika, Sina svoga, da nas sa Sinom svojim posini. S Očeve je strane učinjeno, a je li s moje?

 

Da biste komentirali, prijavite se.