Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog s. M. Berislava Grabovac Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica kod Zaprešića
"Sveti Vinko Paulski veliki apostol kršćanske ljubavi, osnovao je u Parizu u 17. stoljeću zajedno s Lujzom de Marillac, družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za ljude s ruba društva – za napuštenu djecu, siromahe, bolesne, stare, zatočene. Kako se njihov broj neprestano povećavao, njihova se djelatnost počela širiti i izvan granica Francuske – po Europi i svijetu. Danas je stablo Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo svojih ogranaka, od kojih jedan zasađen i u Hrvatskoj."
Pitaj redovnicu
Družba sestara Presvetog Srca Isusova s. Dobroslava Mlakić Kuća matica "Nazaret", Rijeka
"Karizma Družbe sestara Presvetog Srca Isusova je karizma utemeljiteljice te Družbe službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić. U imenu Družbe iščitava se njezin duh i identitet. Sestre Presvetog Srca Isusova su pozvane ljubavlju Kristova Srca ljubiti Boga i bližnjega te svojim predanjem, molitvom i apostolskom djelatnošću u duhu naknade i zadovoljštine pridonositi rastu kraljevstva Božjega na zemlji i spasenju svih ljudi (usp. Konstitucije II/6). Družba sestara Presvetog Srca Isusova je aktivna apostolska redovnička zajednica karitativnog usmjerenja."
Pitaj redovnicu
Red bosonogih karmelićanki s. Marija Petra Fišter Samostan Karmel, Marija Bistrica
"Sv. Pismo veliča ljepotu Karmela gdje je prorok Ilija branio čistoću vjere Izraelove u živoga Boga. U 12. stoljeću ondje su se sklonili neki pustinjaci, kasnije su osnovali Red za provođenje kontemplativnog života pod zaštitom svete Bogorodice Marije. Redovnici su se preselili u Europu i tu nastavili život po karmelskom Pravilu prilagodivši ga tamošnjim prilikama i popustili su u strogosti koja je bila na počecima Reda. U 15. stoljeću osnivaju se i ženski karmelićanski samostani. Red je u 16. stoljeću obnovila sv. Terezija Avilska i dala novi zamah svojom molitvenom karizmom osobito obnovljenoj grani Reda.
Hrvatske karmelićanke i karmelićani pripadaju terezijanskoj grani Reda. Sv. Tereziju Avilsku smatraju obnoviteljicom i utemeljiteljicom Reda bosonogih karmelićana (OCD), kao uostalom i cijela grana Reda."
Pitaj redovnicu
Red sv. Klare s. M. Tarzicija Čičmak Samostan sv. Klare, Zagreb
"Sveta Klara Asiška je u 13. stoljeću pod vodstvom i po nadahnuću sv. Franje Asiškoga utemeljila jedan od najstarijih Redova. Red sv. Klare počiva na čvrstim temeljima Svetoga pisma, liturgije te crkvene i franjevačke predaje što klarisama jamči vjerodostojnost njihova svjedočenja u Crkvi i svijetu. Izraz tog unutarnjeg, duhovnog života, vidljivi je znak svjedočenja a riječ je o njihovom redovničkom odijelu, grbu Reda i franjevačkom znaku Tau koji je simbol povezanosti Isusa Krista i čovjeka."
Pitaj redovnicu
Ukoliko niste sigurni kome želite postaviti pitanje postavite pitanje, a neki od svećenika će vam odgovoriti.
Arhiva
Odgovara:

s. M. Tarzicija Čičmak

utorak, 06. svibnja 2014.

Kako postati časna sestra?

Ja bih željela postati sestra, ali ne znam kako... Možete li mi reći koju upisati srednju ili to i nije toliko bitno? Trebam li porazgovarati o tome s našim svećenikom? Kako objasniti to roditeljima, jer moji svi misle da se ja šalim pa me zezaju... Gdje ići poslije srednje? Kako se polažu zavjeti? Zahvaljujem na odgovoru...

Poštovana! Postati redovnicom nije tako teško ako te Gospodin poziva i ako imaš prilike čuti i vidjeti što to znači biti redovnicom i kako redovnice žive. Uostalom, autentični poziv već govori srcu kako se na to pripremati. U tome nije najvažnije koju školu upisati i što poslije nje. Odabereš školu za koju si nadarena. Hoćeš li poslije nje studirati ili ne to ovisi o tvojoj spremnosti. Dobro je da imaš duhovnika i ako si odabrala Red ili Družbu ili Institut posvećenog života koji te sada privlači, dobro je da se povežeš i sa sestrom koja radi s mladima, napose s djevojkama koje se zanimaju za takav način života. Kroz susrete, molitvu i sakramentalni život ti ćeš sve dublje upoznavati sebe, svoj poziv i stjecati spremnost da razlučuješ čemu ćeš davati prednost. Prirodno je da tvoji roditelji i okolina to ne razumiju i zbog tvoje mladosti misle da se šališ. Vrijeme će pokazati, i nemoj se iznenaditi ako tvoja konačna odluka da postaneš redovnicom prouzroči tvojima bol. Ako se opredijeliš za ulazak u neki samostan, najprije će proći nekoliko godina razmišljanja, učenja, a tek onda polaganje privremenih, pa vječnih zavjeta. Dobro je da odeš na neko slavlje polaganja zavjeta ili to možeš vidjeti i na internetu. No važno je znati da taj veliki, lijepi i odgovorni čin pretpostavlja našu vjernost u malim stvarima: u školskim obvezama, u kućnim poslovima, u međusobnim odnosima, u rastu u vjeri, nadi i ljubavi. Prema tome i mi u samostanu prosuđujemo hoćemo li kandidatkinju pripustiti zavjetovanju ili ne, jer njezina djela govore je li to osoba odgovorna, vjerna, staložena. A sve ljudske slabosti koje ona otkriva na sebi i mi kao zajednica otkrivamo i u njoj i u sebi, predajemo Gospodinu koji tako veliko blago stavlja u naše krhke posude. Zato je redovnica biće zahvalno i ponizno. Drago mi je da misliš o velikim i bitnim stvarima. Ustraj u tome, moli i sve više upoznaj Isusa i susreći ga u sakramentima ispovijedi i pričesti.

Da biste komentirali, prijavite se.