Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog s. M. Berislava Grabovac Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica kod Zaprešića
"Sveti Vinko Paulski veliki apostol kršćanske ljubavi, osnovao je u Parizu u 17. stoljeću zajedno s Lujzom de Marillac, družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za ljude s ruba društva – za napuštenu djecu, siromahe, bolesne, stare, zatočene. Kako se njihov broj neprestano povećavao, njihova se djelatnost počela širiti i izvan granica Francuske – po Europi i svijetu. Danas je stablo Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo svojih ogranaka, od kojih jedan zasađen i u Hrvatskoj."
Pitaj redovnicu
Družba sestara Presvetog Srca Isusova s. Dobroslava Mlakić Kuća matica "Nazaret", Rijeka
"Karizma Družbe sestara Presvetog Srca Isusova je karizma utemeljiteljice te Družbe službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić. U imenu Družbe iščitava se njezin duh i identitet. Sestre Presvetog Srca Isusova su pozvane ljubavlju Kristova Srca ljubiti Boga i bližnjega te svojim predanjem, molitvom i apostolskom djelatnošću u duhu naknade i zadovoljštine pridonositi rastu kraljevstva Božjega na zemlji i spasenju svih ljudi (usp. Konstitucije II/6). Družba sestara Presvetog Srca Isusova je aktivna apostolska redovnička zajednica karitativnog usmjerenja."
Pitaj redovnicu
Red bosonogih karmelićanki s. Marija Petra Fišter Samostan Karmel, Marija Bistrica
"Sv. Pismo veliča ljepotu Karmela gdje je prorok Ilija branio čistoću vjere Izraelove u živoga Boga. U 12. stoljeću ondje su se sklonili neki pustinjaci, kasnije su osnovali Red za provođenje kontemplativnog života pod zaštitom svete Bogorodice Marije. Redovnici su se preselili u Europu i tu nastavili život po karmelskom Pravilu prilagodivši ga tamošnjim prilikama i popustili su u strogosti koja je bila na počecima Reda. U 15. stoljeću osnivaju se i ženski karmelićanski samostani. Red je u 16. stoljeću obnovila sv. Terezija Avilska i dala novi zamah svojom molitvenom karizmom osobito obnovljenoj grani Reda.
Hrvatske karmelićanke i karmelićani pripadaju terezijanskoj grani Reda. Sv. Tereziju Avilsku smatraju obnoviteljicom i utemeljiteljicom Reda bosonogih karmelićana (OCD), kao uostalom i cijela grana Reda."
Pitaj redovnicu
Red sv. Klare s. M. Tarzicija Čičmak Samostan sv. Klare, Zagreb
"Sveta Klara Asiška je u 13. stoljeću pod vodstvom i po nadahnuću sv. Franje Asiškoga utemeljila jedan od najstarijih Redova. Red sv. Klare počiva na čvrstim temeljima Svetoga pisma, liturgije te crkvene i franjevačke predaje što klarisama jamči vjerodostojnost njihova svjedočenja u Crkvi i svijetu. Izraz tog unutarnjeg, duhovnog života, vidljivi je znak svjedočenja a riječ je o njihovom redovničkom odijelu, grbu Reda i franjevačkom znaku Tau koji je simbol povezanosti Isusa Krista i čovjeka."
Pitaj redovnicu
Ukoliko niste sigurni kome želite postaviti pitanje postavite pitanje, a neki od svećenika će vam odgovoriti.
Arhiva
Odgovara:

s. Marija Petra Fišter

četvrtak, 25. lipnja 2015.

Samostan Marija Bistrica

Hvaljen Isus i Marija! Poštovana, zanima me koliko danas živi sestara u Karmelu u Mariji Bistrici i kako izgleda jedan dan u Vašem samostanu. R. M.

Foto: tz-marija-bistrica.hr

Uvijek hvaljen bio Gospodin i njegova Majka Marija i sv. Josip!

Hvala lijepa za postavljeno pitanje i evo ukratko odgovaram. Naša karmelska zajednica sastoji se od 12 doživotno zavjetovanih sestara, dvije, odnosno uskoro tri sestre s privremenim zavjetima i jedne novakinje. S nama već drugu godinu živi i jedna sestra privremeno premještena iz Karmela u Sarajevu. Svih skupa nas je trenutno 17 u samostanu.

Naš život ovdje u Karmelu odvija se u skladnoj izmjeni molitve i rada. Kao kontemplativna zajednica, odnosno zajednica posvećena molitvi, obavezne smo moliti sve dijelove Časoslova (službena molitva Crkve za svećenike, redovnike, a ima i laički Časoslov), a tu spadaju Jutarnja i Večernja molitva kao stožerne molitve. Jutarnju molimo u 6;00 ujutro, a Večernju u popodnevnim satima. Zatim su tu Treći (9;00), Šesti (12;00) i Deveti čas u 14;00 sati. Povečerje kojim se završava taj dan molimo u 20;00, a Služba čitanja za sljedeći dan, kako je to željela sv. Terezija Avilska, molimo u 21;30 sati. Osim molitve Časoslova imamo i dva sata nutarnje molitve ili razmatranja, jedan ujutro poslije Jutarnje molitve i jedan poslije podne iza Večernje molitve. Te molitve započinjemo i završavamo zajedno, a unutar toga svaka sestra moli na svoj osobni način. Nekad to može biti razmatranje, npr. uzeti odlomak iz Evanđelja i o njemu razmišljati, onda na sebe primijeniti, na svoju situaciju i to tako da se to mogne kroz dan provesti u djelo. Također ta molitva može biti stajanje u Božjoj Prisutnosti, osluškivanje što mi to Gospodin govori, klanjanje Gospodinu prisutnom u Svetohraništu, itd.

Što se tiče rada: sestre rade sve ono što majke rade u svojim obiteljima – kuhaju, šivaju, pospremaju, rade u vrtu, izrađuju: krunice, krsne haljinice, relikvije, čestitke, škapulare i dr. za vlastito uzdržavanje. Inače, nemamo stalnih prihoda i očekujemo da će nam Božja Providnost previdjeti sve što nam je potrebno. Tokom dana nastojimo poslove obavljati u šutnji i prebirati u srcu ono što smo u molitvi čule, odnosno razmatrati Božju riječ.

U Karmelu je i veselo, osobito u rekreacijama kad međusobno razgovaramo i dijelimo doživljaje iz molitve i sve ono što nam se događa. Za onog tko je pozvan na ovaj način života, nema ljepšeg poziva nego što je biti karmelićanka. Bog vas blagoslovio!

 

Da biste komentirali, prijavite se.