Frula u noći

Ne, ne plače pastir, što nema ovaca, plače što je napustio zemlju svojih otaca.
Autor: fra Nikola Dominis Photo: pixabay petak, 17. studenog 2017. u 11:43
U mrkloj noći,
dok spavao je grad,
na krov je izašao pastir,
da opjeva svoj jad.
 
I zasvira u frulu,
onu istu pjesmu,
ko gore na proplanku,
uz onu staru izvor-česmu.
 
I tuga mu srce stegnu,
pa zaplaka i frula,
zasvira najtužniju pjesmu,
jer mu je srce čula.
 
Ne, ne plače pastir,
što nema ovaca,
plače što je napustio
zemlju svojih otaca.
 
Da biste komentirali, prijavite se.