Blagdan je svetih Ćirila i Metoda

Rođeni su u Solunu kao sinovi visokog bizantinskog vojnog zapovjednika, Metod oko 815., a Ćiril, pravim imenom Konstantin, oko 827. godine. Roditelji su im bili Grci.

Stariji Metod bio je vješt upravitelj snažne volje. 'Uzalud  mi se opirete', rekao je jednog dana svojim protivnicima. Zahvaljujući tim njegovim sposobnostima, dodijeljena mu je uprava nad jednom slavenskom Kolonijom u Makedoniji.

Ćiril se u mladosti zvao Konstantin, a ime Ćiril uzima nakon ređenja. Više od nemirnog političkog života volio je mir učenja te spokojne dane na dvoru u Carigradu gdje je neko vrijeme bio carev paž.

Bog je za njih ipak imao drukčije planove. Nakon što su se ponovno sastali, shvatili su da imaju istu želju: a to je predanje u vjeri. Tu su želju i ostvarili postavši svećenici. Car Mihajlo III. poslao je Braću u misiju tursko-tatarskim Hazarima na Crno more i to su poslanje uspješno obavili. U to vrijeme došli su u Carigrad poslanici moravskog kneza Rastislava s molbom da car Mihajlo u Moravsku pošalje propovjednike koji će tumačiti vjeru na slavenskom jeziku jer su već došli učitelji iz Njemačke i Italije, ali ih nitko nije razumio. Bizant je odlučio poslati Braću.

Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo, glagoljicu, i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj način stvorili su prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Njemački kler nije pozdravio uspjeh njihove misije te su započeli borbu protiv slavenskih misionara.

No papa Hadrijan u njima je vidio dobre pomagače u borbi protiv neposlušnih njemačkih nadbiskupa te ih je svečano primio. U Rimu se Ćiril razbolio i umro kao redovnik 869. godine, a sahranjen je u crkvi svetog Klementa gdje je i danas sačuvan njegov grob. Metod je nastavio rad u Panoniji i Moravskoj, no njemački su ga biskupi osudili i bacili u tamnicu u kojoj je ostao 2,5 godine. Na Papin nalog pušten je iz tamnice, no slavenska je liturgija zabranjena.

Metod je preveo u Moravskoj Bibliju na slavenski jezik. Sveti Ćiril i Metod prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su temelje slavenskoj pismenosti i smatraju se suzaštitnicima Europe.