Blaženi Ivan Duns Scot

Franjevac, nazvan „Doctor subtilis“ („profinjeni, oštroumni naučitelj“), rodio se oko 1265. u škotskom gradu Dunsu (Berwickshire). Sin bogatog farmera, školovao se kod franjevaca u škotskom gradu Dumfriesu, a za svećenika je zaređen 1291. u engleskom gradu Northamptonu.

Glavni predstavnik franjevačke skolastičke škole, studirao je u Oxfordu i Parizu, predavao u Oxfordu i Cambridgeu od 1297. do 1301, od 1302. naučavao i doktorirao u Parizu. Jedan od najvećih srednjovjekovnih mislilaca, tvrdio je da se crkveno učenje ne može svesti u znanstveni sustav i da se vjerske dogme ne mogu logički dokazati. Isticao je sveopću nazočnost Isusa Krista i dokazivao prednost ljubavi nad znanjem.

Vjerovanje nije po njemu čin uma, već odluka volje, a teologija je samo praktično učenje. Kao nominalist smatrao je da objektivno postoje samo pojedinačne stvari, materija postoji i bez oblika i prethodi mu, a preko oblika dobiva stvarnost. U spoznajnoj teoriji polazio je od osjeta, vjerovao je da se tek intelektom dolazi do prave spoznaje, a u etici je bio relativist. Po njemu je prvi iskonski Božji čin ljubav, Bog je u sebi bitno ljubav, a druga bića je stvorio ne nužno, nego zato što je htio s njima podijeliti u najvišem stupnju svoju ljubav. Premda jedan od vodećih skolastičara, začetnik skolastičkog smjera i škole, navijestio je novovjekovnu kritičku misao.

Posljednja velika figura zlatnoga doba srednjovjekovne filozofije, nadasve logičar i metafizičar, posjedovao je veliku sklonost prema matematici i znanosti. Tu je ključ njegova misaonog sustava kojim je tako obilno obogatio filozofsku i teološku baštinu svoga vremena. Cjelokupna njegova djela izdao je prvi puta 1639. irski franjevac, povjesničar Luke Wadding, a brojne komentare objavio je hrvatski mariolog Karlo Balić.

Od njegovih brojnih djela (mnoga su izgubljena) ističu se „Oxfordski komentari“, „Različita pitanja i rasprave“, „Analitičke rasprave iz metafizike“ i „Traktat o prvom počelu“. Glasovit je i po obrani i promicanju istine o bezgrešnom začeću. Tvrdio je kako je Marijino začeće slobodno od istočnoga grijeha, po milosti Kristovoj, kojom je ona unaprijed očuvana od grijeha, zbog budućeg Bogomajčinstva.

Preminuo je na današnji dan 1308. u Kölnu. Franjevci su ga oduvijek štovali kao blaženika, a papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1993, nazivajući ga „radosnim navjestiteljem utjelovljene Riječi i braniteljem Marijina bezgrešnog začeća“.