Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
U sklopu programa "Europa građanima", za razdoblje od 2007. do 2013., Komisija je izdvojila 215 milijuna eura za potporu programima zaštite lokacija masovnih pogubljenja, deportacija i koncentracijskih logora te za programe zaštite dokumentacije o tim događajima. Za sljedeći program od 2014. do 2020. godine Komisija predviđa, radi velikog broja kvalitetnih projekata, razmotriti pitanje dostatnosti raspoloživih sredstava.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima izjavila je da najoštrije osuđuje sve zločine počinjene za vrijeme totalitarnih i autoritarnih režima, ali i poziva sve države članice EU, kao i države kandidatkinje, koje dosad još nisu javno osudile masovno kršenje ljudskih prava za vrijeme totalitarnih i autoritarnih režima, da to čim prije učine.
Zastupnica Petir izražava suosjećanje s obiteljima žrtava totalitarnih i autoritarnih režima te napominje kako se samo priznanjem i odavanjem počasti žrtvama može graditi zajednička europska budućnost, utemeljena na istini, miru i poštivanju ljudskih prava.
Marijana Petir je kao zastupnica u Hrvatskom saboru bila jedna od autorica Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata koji je usvojen 2011. godine, a temeljem kojeg je osnovan i Ured za pronalaženje i obilježavanje grobova žrtava komunističkih zločina. U prosincu 2012. godine Vlada RH ukinula je i Zakon i Ured premda je do tada u Hrvatskoj pronađeno 718 grobnica u kojima se nalazi 89 000 tijela. Marijana Petir je stava da je potrebno identificirati sva ta grobišta, obilježiti ih primjerenim spomen obilježjima te omogućiti održavanje pogrebnih obreda svih vjera i iskazivanje pijeteta prema žrtvama, stoga poziva novu Vladu da za to osigura uvjete.
- Obiteljima treba omogućiti da prožive žalovanje zbog gubitaka svojih najmilijih koje nisu mogli proživjeti zbog neizvjesnosti o mjestu i vremenu pogubljenja, zbog zavjere šutnje o zločinu pa i zabrane samog spominjanja umorenih. Dužni smo dići glas protiv totalitarizma, posebno protiv skrivanja i relativiziranja strašnih komunističkih zločina čije posljedice još uvijek osjećamo - rekla je Petir.
Istaknula je kako svaka žrtva terora tragedija i sramota čovječanstva te da se svake žrtve valja sjetiti kako bi dobila dostojanstvo i kako se takva tragedija ne bi ponovila.
Hrvatsko pučanstvo tijekom dvadesetog stoljeća pogodila je tragedija koja je, po riječima Pape Ivana Pavla II., obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.
Opravdavati jedan totalitarizam, odnosno zataškavati i prešućivati nepravdu koju je nanio, znači unositi trajni nemir u društvo i javnost, jer i povijesna laž je zločin.
- Pitanja vezana uz Drugi svjetski rat i totalitarističke režime dvadesetog stoljeća neće prestati unositi nemir i neprijateljstva u naše društvo dokle god se istom mjerom ne odnosimo prema svim totalitarističkim režimima i dok istom mjerom ne bude zagarantiran spomen za sve žrtve - rekla je zastupnica Petir.
