Gospa Snježna

Gospa Snježna

Službeno se Gospin spomendan 5. kolovoza naziva Obljetnica posvete Bazilike Svete Marije Velike.

gospa-snjezna4.jpg
Autor
Laudato/M.P.
Fotograf
classconnection.s3.amazonaws.com
Objavljeno:
 
05.08.2017 08:15

Bazilika Svete Marije Velike je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, u Rimu zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352–366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor g. 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani našega stoljeća: papa Pio XII. i kardinal Stepinac služili svoju prvu misu, a davno prije njih sv. Ignacije Loyolski.
 
U crkvi je grob sv. Jeronima, sv. Pija V. te milosna Gospina slika zvana „Spasenje rimskoga puka“. Raniji pučki naziv „Sancta Maria ad nives“ – Sniježna Gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne gradnjom te bazilike. Crkva se zove i „Sancta Maria ad praesepe“ – Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem IV. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus. U toj je kapelici sv. Ignacije Loyolski na sam Božić velikom pobožnošću i u suzama služio svoju prvu misu. Za nju se pripremao velikim duhovnim žarom godinu i pol dana jer je bio ređen već 24. lipnja 1537., a prvu misu služio na Božić 1538.
 
Kako je današnji spomendan vezan uz Efeški sabor, dobro je prisjetiti se da je baš taj sabor dao silan zamah kako teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji, tako i pobožnosti prema njoj. Nakon toga sabora počeše se dizati crkve Gospi u čast, na Istoku izrađivati brojne ikone, a sveti Oci svojim perom slaviti Bogorodicu. U zaključnoj je propovijedi na završetku Efeškog sabora zagrijani branić Marijina bogomajčinstva protiv Nestorija, aleksandrijski patrijarh sv. Ćiril, Bogorodicu označio kao »neugasivu svjetiljku«, iz koje nam je zasvijetlio Krist, kao »nerazorivi hram«, kao »posudu neobuhvatljivoga« i kao »žezlo pravovjernosti«.
 
Danas, na taj lijepi Gospin spomendan, puni zanosa zajedno sa svetim Ćirilom Aleksandrijskim izrecimo ovu pohvalu Mariji Bogorodici:
„Zdravo, Ti koja si u svom svetom djevičanskom krilu obuhvatila onoga koji je neizmjeran i koji se ne može obuhvatiti. Po Tebi se slavi sveto Trojstvo i iskazujemo mu poklon; po Tebi je slavljen predragocjeni križ i klanjaju mu se po svemu svijetu; po Tebi se raduje nebo; po Tebi se vesele anđeli i arkandeli; po Tebi bježe zli dusi; po Tebi je s neba odstupio zavodnik davao; po Tebi je stvorenje što je palo uzeto u nebo; po Tebi je svekoliko stvorenje, sapeto prije otrovima idola, dospjelo do spoznaje istine; po Tebi se vjernicima ostvaruje sveto krštenje; po Tebi ulje radosti; po Tebi su po svemu svijetu zasnovane Crkve; po Tebi se narodi vode pokori.
 
Što da dalje nabrajam? Po Tebi je jedinorodeni Božji Sin zasjao kao svjetlo onima koji su sjedili u tminama i u sjeni smrti; po Tebi prorokovahu proroci; po Tebi su apostoli naviještali spasenje narodima; po Tebi uskrsavaju mrtvi; po Tebi vladaju kraljevi, po svetom Trojstvu.
 
Kojem bi od ljudi pošlo za rukom da po dostojanstvu proslavi preslavnu Mariju? Ona je i majka i djevica. Divne li stvari! To me čudo zapanjuje. Tko je ikada čuo da bi sam graditelj zabranio boraviti u hramu što ga on sagradi? Tko bi trpio sramotu poradi toga što je vlastitu služavku uzeo za majku?
 
Eto, dakle, sve se veseli. Štujmo i klanjajmo se jedinstvu, bojmo se i častimo nedjeljivo Trojstvo! Slavimo uz hvale Mariju koja je vazda Djevica, sveti Božji hram, i njezinog Sina, i bezgrješnog zaručnika!“

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: