Na današnji dan 1947. uklonjen kip bana Jelačića sa glavnog zagrebačkog trg

Ovaj događaj smatra se jednim od najpoznatijih pokušaja napada komunističkih vlasti na memoriju hrvatskoga.
Autor: Laudato/D.T. Photo: panoramio.com srijeda, 26. srpnja 2017. u 12:52

Glavni zagrebački trgu nosi ime po banu Josipu Jelačiću, gdje mu je postavljen konjanički spomenik potkraj 1866. Spomenik je rad austrijskog kipara Antona Fernkorna. Kada je kip 1866. godine prvi put postavljen na Trg, gledao je prema sjeveru, tj. Mađarskoj. 

Međutim, u periodu između 1947. i 1990. godine glavni zagrebački trg nije krasio navedeni spomenik, niti ime bana Jelačića.

Mnogi protunarodni režimi nisu se usudili dirati simbol hrvatstva, međutim  1947. komunistička vlast pod okriljem noći i velike tajnosti rastavlja i ruši Jelačićev spomenik. Vođeni idejom Marxove ocjene o ''kontrarevolucionarnoj ulozi Hrvata'' komunistička vlast rušenjem spomenika nastojala je ugasiti i najmanji plamen hrvatskog nacionalnog osjećaja. Po tadašnjem ideološkom shvaćanju, simbol sramote prošlih vladajućih režima morao je nestati sa tadašnjeg Trga Republike.

Tada je kip je pohranjen u Gliptoteci, a 1990. godine je ceremonijalno vraćen na Trg. Od tada je spomenik orijentiran prema jugu.

Ovaj događaj smatra se jednim od najpoznatijih pokušaja napada komunističkih vlasti na memoriju hrvatskoga.

Josip Jelačić je bio hrvatski ban od 1848. do 1859. godine te je jedna od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti. Hrvat, Ilirac, Narodnjak, koji je znao interese Habsburške dinastije spojiti sa interesima slavenstva. 

Rođen je 16. listopada 1801. u Petrovaradinu, gdje mu je otac bio zapovjednik divizije. Istog dana je kršten u župnoj crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu od strane upravitelja župe dr. Damianusa Nützla. Godine ranog djetinjstva proveo je u Petrovaradinu, a sa osam godina, 1809. je stupio u Theresianum - akademiju za upravna i vojna zvanja u Beču, gdje su se školovali sinovi plemića i velikaša. 

Bio je jedan od najboljih pitomaca Theresianuma. Isticao se kao izvrstan strijelac, jahač i mačevalac, a krasile su ga okretnost i odlučnost. Bio je uslužan, blag, pravedan, šaljiv, vesele naravi. Bavio se i pjesništvom. 

Među hrvatskim pukom je bio napose omiljen, zbog svog domoljublja i poštivanja svega narodnog, a osobito među seljaštvom zbog njegova proglasa o ukidanju kmetstva. Već u XIX. stoljeću narod je spoznao i osjetio njegovu povijesnu veličinu.

Sazvao je prve izbore za Hrvatski sabor. Za vrijeme revolucije u Mađarskoj 1848. godine kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. U njegovu čast novčanica od 20 kuna nosi njegov lik.

 
Da biste komentirali, prijavite se.