Na današnji dan umro papa Pavao VI., reformator Crkve s dalekosežnim pogledom

Posljednji put papa Pavao VI., poznat kao veliki reformator Crkve u javnosti se pojavio na misi zadušnici za demokršćanina Alda Mora, žrtvu otmice, koji mu je bio odani prijatelj još od rane mladosti. Tri mjeseca poslije 6. kolovoza 1978. iznenada je umro od srčanog udara u svom ljetnikovcu u Castel Gandolfu.

'Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, utrku završio, vjeru sačuvao', bile su mu posljednje riječi. Za papu je Pavao VI., pravim imenom Giovanni Batista Montini, izabran 1963. nakon smrti Ivana XXIII., upravo u tijeku Vatikanskoga koncila. Crkvu je nastavio voditi stazama svog prethodnika pa je Vatikanski koncil zaključio s mnogim važnim odlukama.

Misa se napokon mogla služiti na materinjim jezicima, uvedeno je redovito održavanje Sinode biskupa, proširen je kardinalski zbor i Rimska kurija, ukinut je indeks zabranjenih knjiga, a Sant'Uffizio (Sant Uficio) pretvoren je u Kongregaciju za nauk vjere. Na čelo te "čuvarice crkvenih zakona" imenovao je tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franju Šepera.

U doba pojave kontracepcijske pilule novi je papa objavio encikliku "Humanae vitae", o svetosti ljudskoga života. Zanimljivo je da je Pavao VI. prvi nasljednik na Petrovoj stolici koji je putovao izvan granica Europe. Posjetio je Ameriku i na 20. obljetnicu Ujedinjenih naroda pozvao na mir u tadašnjem hladnoratovskom svijetu. Radi pomirenja s kršćanskim crkvama posjetio je Jeruzalem i Carigrad, gdje se susreo s patrijarhom Atenagorom.

Za pontifikata Pavla VI. ponovno su uspostavljeni i diplomatski odnosi između Jugoslavije i Svete Stolice, koje je Tito prekinuo 1952. zbog imenovanja Stepinca kardinalom. Papa je administrativno podijelio Crkvu u Hrvata na četiri nadbiskupije: Zagrebačku, Splitsku, Riječku i Sarajevsku, dok je Zadarska ostala neposredno podređena Svetoj Stolici. Šibenskog franjevca Nikolu Tavelića uzdignuo je na oltar svetosti.

Mnogi kažu da je Pavao VI. u mnogome utro put svojim nasljednicima pa i svetom Ivanu Pavlu II.

Papa emeritus Benedikt XVI. donio je 2012. godine uredbu kojom se Pavlu VI. priznaju "herojske vrline". a 19. listopada 2014. godine papa Franjo proglasio ga je blaženim.

Spominjući se novoga blaženika, na misi beatifikacije papa Franjo je spomenuo kako je u osobnom dnevniku pape Montinija, o završnom zasjedanju Drugog vatikanskog koncila napisano sljedeće: 'Možda me je Gospodin pozvao i dao mi ustrajnost za ovu službu ne zato što sam osobito prikladan za nju, ni da bih upravljao i spasio Crkvu od njezinih sadašnjih teškoća, već da bih mogao trpjeti za Crkvu, i to na način koji će učiniti jasnim da je On, i nitko drugi, njezin upravitelj i spasitelj.'

- U ovome blista poniznost i veličina blaženog Pavla VI.: pred navalom sekulariziranog i neprijateljskog društva, mogao je biti postojan, s dalekosežnim pogledom i mudrošću, ponekad i osamljen – za kormilom Petrove lađe, nikada ne gubeći svoju radost i povjerenje u Gospodina -  objasnio je papa Franjo.

Zaključio je kako je Pavao VI. doista 'podao Bogu Božje', posvećujući svoj život nastavljanju Kristova poslanja na zemlji, ljubeći Crkvu i vodeći je kako bi bila 'brižna Majka čitavoj ljudskoj obitelji, a istovremeno i službenica njezinoga spasenja'.