Blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije

Danas slavimo Pohod Blažene Djevice Marije, rođakinji Elizabeti. Prema Novom zavjetu, Marija je dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu koju je Bog u dubokoj starosti blagoslovio potomkom.
Autor: Laudato/M.S./M.R. Photo: wikimedia.org/Laudato petak, 31. svibnja 2019. u 07:45

Elizabeta i njezin muž Zaharija, dobili su sina Ivana koji je krstio Isusa u rijeci Jordan. Djevica Marija krenula je u posjet iz svog grada Nazareta u Elizabetino selo Ain Karim, nedaleko Jeruzalema.

Mariji je anđeo navijestio: 'Gle! I tvoja rodica Elizabeta, zače sina u svojoj  starosti. Već je u šestom mjesecu trudnoće, ona koju zovu nerotkinjom, jer Bogu ništa nije nemoguće!'

Put je bio zaista dug. Marija je pješačila pet dana, ali bila je vođena ljubavlju i željom da pomogne Elizabeti u posljednjim mjesecima trudnoće. Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Bio je to prvi susret Isusa i Ivana Krstitelja.

Elizabeta se napunila Duhom Svetim i radosno je kliknula: 'Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!'

Taj Elizabetin zaziv postao je sastavni dio molitve 'Zdravo Marijo'. Marija je od sreće izrekla hvalospjev Bogu, što je njoj, neznatnoj službenici, povjerio tako odgovornu zadaću biti Majka Božja. Taj hvalospjev počinje riječima: 'Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje. Odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom'.

Marija je ostala s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vratila kući, prije nego je Elizabeta rodila Ivana Krstitelja.

Prigodom Marijina posjeta Elizabeti i rođenja Ivana Krstitelja, u Ain Karimu su nastale dvije najljepše biblijske pjesme: Magnificat (Veliča) i Benedictus (Blagoslovljen), kojima Crkva već stoljećima u božanskom časoslovu pjeva jutarnju i večernju hvalu Bogu.

Svetkovina Pohoda Marijina, prvi put se spominje 1263. godine kad je njegovo slavlje preporučio sveti Bonaventura. Na današnji dan slavi se po želji pape Pavla VI.

 

Da biste komentirali, prijavite se.