Prvi hrvatski svetac – sveti Nikola Tavelić

Prvi hrvatski svetac – sveti Nikola Tavelić

Već u 14. stoljeću fra Nikola Tavelić pružio je prijateljsku ruku islamskom svijetu.

tavelic.jpg
Autor
Laudato/M.P.
Fotograf
Laudato
Objavljeno:
 
14.11.2023 13:09

 

O životu svetog Nikole Tavelića ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red stupio je u rodnom Šibeniku. Po završenom studiju i svećeničkom ređenju poglavari Nikolu šalju u Bosnu, gdje je u to vrijeme bilo ''mnoštvo raskolnika i krivovjeraca'', kako nam potvrđuju pisma pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vukšićima, Hrvatinićima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. U Bosni je Nikola djelovao 12 godina, nakon čega je otputovao u Svetu Zemlju.

U samostanu na brdu Sionu, u Jeruzalemu, boravio je ''više godina''. Uz Nikolu su bila još trojica njegove braće. Franjevci su u Jeruzalemu bili dušobrižnici za katolike u Svetoj Zemlji. K tome su nastojali obraćati i muslimane koji su zemljom vladali. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Time se bavio i Nikola, a  bio je neumoran u propovijedanju vjere. Nikolin zanos i odanost kršćanstvu, kao i žar propovijedanja Evanđelja, bili su zaista izvanredni i prožimali su sav njegov život i rad.

Jasno i vjerodostojno svjedočanstvo, koje je napisao očevidac i svjedok njihova mučeništva, govori da su franjevci u Jeruzalemu bili ljudi veoma velike pobožnosti i vodili su veoma krjepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga reda, sa starješinama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A, njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onom času kad su odlučili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti Njegovo evanđelje.

Vođeni takvom odlukom, tj. da služe dobru nevjernika, savjetovavši se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi počinili nešto što se protivi istini i dužnoj ljubavi prema svakom, otišli su k najvećoj muslimanskoj, tzv. Omarovoj džamiji, a zatim do kadije, koji je vršio vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bilo je to 11. studenoga godine 1391. Slavio se blagdan Kurban-bajram, uz veliko sudjelovanje svijeta. Ušavši u kadijinu kuću, sasvim slobodno i smjelo govorili su o uzvišenom i spasonosnom Kristovu nauku.

Svojim nastupom razljutili su kadiju, njegove vijećnike i nazočne muslimane, tako da su sva četvorica osuđena na smrt. Najprije su ih isprebijali, zatim bacili u tamnicu te treći dan, 14. studenoga 1391., isjekli i tjelesa bacili u vatru. Detaljan izvještaj poslao je u Europu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je nazočio izvršenju smrtne presude. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvještaje poslao u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugamo.

Ne zna se za njegov grob ni za grobove njegove trojice braće iz Francuske i Italije. Grobovi su ostali nepoznati, ali imena su postala slavna. Čini se da je Nikoli najdublja želja srca bila – umrijeti za Krista. Jednostavno umrijeti za Onoga koji je za njega umro. Takav je bio Nikola.

Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1889., a papa Pavao VI. uzdigao ga je na čast oltara i svečano uvrstio u popis svetaca Katoličke crkve 21. lipnja 1970. Važan je kao prvi Hrvat kojega, kao svetca, slavi cijela Crkva.

Duhovni vođa hrvatskog narodnog hodočašća u Svetu Zemlju, zagrebački nadbiskup koadjutor, kasnije kardinal, a sada blaženi Alojzije Stepinac, svečano je posvetio 25. srpnja 1937. u kapeli Apostolske delegature, u Jeruzalemu, oltar u čast jeruzalemskom mučeniku, bl. Nikoli Taveliću.

Sv. Nikolu Tavelića prikazuje se s dugom sijedom bradom, u franjevačkom odijelu. Po tijelu i na čelu ožiljci su od mučenja. Obično je na slici na lomači ili pokraj nje. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a najčešće kao propovjednika.

Kao relikvije sv. Nikole Tavelića u njegovu svetištu, u Šibeniku, pri samostanu franjevaca konventualaca sv. Frane, čuvaju se njegove sandale.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: