Sveti Ivan Kasijan
Svoje remek djelo 'O samostanskim ustanovama i o lijekovima protiv osam glavnih mana', napisao je oko 420. godine i objavljeno je u 12 knjiga
Sveti Ivan Kasijan rođen je oko 360. godine u Maloj Skitiji, na području današnje Dobrudže, povijesne pokrajine, smještene između donjeg toka Dunava, njegovog ušća i Crnoga mora. Bio je potomak ugledne i imućne obitelji te je stekao izvanrednu naobrazbu i odgoj.
S prijateljem Germanom uputio se oko 383. godine na Istok kako bi upoznao monaški način života. Nekoliko godina živjeli su najprije u samostanu u Betlehemu, a zatim su došli u Egipat gdje su boravili među egipatskim monasima pustinjacima.
Oko 399. godine, vratili su se u Carigrad gdje je sveti Ivan Zlatousti zaredio Kasijana za đakona. Kad je Ivan Zlatousti poslan u progonstvo, Kasijan i German uputili su se 405. godine u Rim kako bi zatražili pomoć od pape Inocenta I., za nepravedno progonjenog carigradskog patrijarha. Germanu se tada izgubio trag, a Kasijan je u Rimu zaređen za svećenika.
U Marseilleu je osnovao samostan svetog Viktora u kojem je bio poglavar te ženski samostan svetog Spasitelja. Napisao je mnoga vrijedna djela na latinskom jeziku i postao jedan od velikih promicatelja redovničkog života na zapadu.
Njegovo remek djelo 'O samostanskim ustanovama i o lijekovima protiv osam glavnih mana', napisao je oko 420. godine i objavljeno je u 12 knjiga. U djelu opisuje osam glavnih strasti: proždrljivost, blud, srebroljublje, gnjev, tugu, duhovnu tromost, taštinu i oholost te daje savjete kako im se oduprijeti.
Značajno je i njegovo djelo 'Razgovori s ocima' u kojima opisuje svoje razgovore s egipatskim monasima o unutarnjem redovničkom savršenstvu. Na molbu pape Leona I., napisao je i djelo: 'O Kristovom utjelovljenju protiv Nestorija'.
Kod njega je osobito naglašeno 'razlikovanje duhova', sposobnost otkrivanja koja misao i poticaj dolazi od Boga, a koja od zloduha. Kasijanova vrlina prepoznavanja dobra i zla poslužila je kasnije i svetom Ignaciju Loyoli kod pisanja 'Pravila za raspoznavanje duhova'. Njegovim djelima služili su se mnogi duhovni pisci, a preporučali su ih i crkveni velikani poput svetog Benedikta i Tome Akvinskog.
Preminuo je 23. srpnja 435. u Marseilleu. Svetog Ivana Kasijana štuje i Istok i Zapad, a njegove relikvije čuvaju se u samostanu svetog Viktora u Marseilleu.
