Sveti Vergilije
Sveti Virgilije bio je rođeni Irac. Rodio se oko 700.god. Odgojen i izobražen u jednoj opatiji.
Godine 743. u njemu se probudila velika želja da bude misionar, te je iste godine napustio svoj rodni otok da "Kristu za ljubav" započne dugo misijsko putovanje po europskim zemljama. Naviještao je Evanđelje najprije u Francuskoj, pa zatim u Bavarskoj, Koruškoj, Štajerskoj i Panoniji. Nakon smrti sv. Bonifacija, apostola Njemačke, bio je god. 755., posvećen za biskupa u Salzburgu, u današnjoj Austriji.
Virgilije kao čovjek veoma velike kulture bio je jedan od najodličnijih učenih ljudi svoga vremena. Toliko je bio upućen i što bismo rekli 'kod kuće' u znanostima matematike da su ga nazvali 'Geometar'. Bio je tvorac 'teorije antipoda', koja se sastojala u mišljenju da nasuprot našem svijetu postoji jedan drugi svijet s drugim ljudima, drugim suncem i mjesecom. Papa Zaharije označio je njegovu teoriju kao naopakom. Virgilije nakon toga u svoj poniznosti srca napušta svoju kozmološku raspravu, te se s još većim žarom daje na ponovno i bolje organiziranje života i rada svoje biskupije. Osnovao je nekoliko benediktinskih samostana koji su postali važna i živa središta duhovnog života i kulture. Među tim samostanima i onaj je San Candido u južnom Tirolu.
Krepost i učenost svetog Virgilija dostojno je proslavio u jednoj poemi glasoviti Alcuin. Ta je poema na sreću sačuvana do danas. Svetac je umro u svom biskupskom sjedištu u Salzburgu, na današnji dan 27. studenoga 784.g., a sahranjen je u katedrali.
Iz njegove djelatnosti još je važno spomenuti da je začetnik prve katedrale u Salzburgu, kamo je god. 774. prenio relikvije svetog Ruperta, prvog biskupa toga sjedišta.
