Danas se Crkva spominje pape koji je odredio slavlje Uskrsa
Podnio je mučeničku smrt, a njegove relikvije čuvaju se u rimskoj bazilici svetih Silvestra i Martina.
Danas se spominjemo rimskog pape i mučenika, svetog Viktora. Bio je vjerojatno berberskog podrijetla, a Crkvom je vladao od 189. do 199. godine. Sveti Viktor bio je prvi rimski biskup koji se rodio u Africi, vjerojatno u gradu Leptis Magna, u današnjoj Libiji.
U vrijeme cara Komoda koji je vladao do 192., Crkva je uživala razdoblje mira. Za to je bila zaslužna careva žena Marcija koja je bila sklona kršćanima. Pozvala je papu Viktora I. u carsku palaču i tražila od njega popis kršćana koji su osuđeni na prisilni rad u sardijniskim rudnicima, kako bi ih car oslobodio.
Papa Viktor pokušao je smiriti oštru raspravu oko slavljenja Uskrsa. Naime, kršćani koji su se u Rim doselili iz azijskih provincija, slavili su Uskrs 14. dana židovskog mjeseca nisana, bez obzira na dan u tjednu.
Zbog toga su ih nazivali 'kvartodecimani' odnosno 'četrnaestnici'. U Rimu se pak Uskrs uvijek slavio u nedjelju, pa je zbog toga došlo do nesuglasica, a Papa je nastojao uvjeriti došljake da prihvate taj običaj. Na kraju su se sve kršćanske zajednice postupno usuglasile i javile papi Viktoru da Uskrs treba slaviti nedjeljom. Viktor se ustrajno borio protiv raznih krivovjeraca, pa je tako iz Crkve izopćio Teodota Bizantinca, zvanog Teodot Kožar, koji je tvrdio da je Isus bio samo čovjek, a ne Bog.
Sveti Jeronim spominje papu Viktora kao prvog koji je pisao teološka djela na latinskom. U njegovo vrijeme vjerojatno je započelo održavanje liturgije na latinskom jeziku, a ne više na grčkom. Prema nekim izvorima, donio je odluku da u hitnom slučaju svaka voda može poslužiti za krštenje.
Na kraju je papa Viktor podnio mučeničku smrt, u vrijeme progona cara Septimija Severa, 28. srpnja 199. godine. Pokopan je u blizini groba svetog Petra, a njegove relikvije čuvaju se u rimskoj bazilici svetih Silvestra i Martina.
