Čokolada i mozak

Moderna znanost omogućila je otkrivanje impresivnog kemijskog sastava čokolade koja obiluje fitokemikalijama s povoljnim djelovanjem na zdravlje i boljitak čovjeka.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: cak.hr utorak, 25. studenog 2014. u 09:14

Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata. Danas postoji i inicijativa među nekim proizvođačima čokolade koji prilikom tehnološkog procesa nastoje sačuvati što viši udio vrijednih polifenola.

Kada je riječ o blagotvornim učincima čokolade, valja naglasiti da se oni odnose isključivo na prave, kvalitetne čokolae s visokim udjelom kakaoa, takozvane „tamne čokolade“. Te vrste čokolade bogate su antioksidansima te raznovrsnim ljekovitim supstancama i tvarima arome i stoga pridonose povoljnim učincima na zdravlje. Između ostalog, neka istraživanja pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina.

Možda najzanimljivije istraživanje o čokoladi je istraživanje znanstvenika Sveučilišta u Kolumbiji koji su pokazali da postoji značajna korelacija između konzumiranja čokolade po glavi stanovnika i broja laureata Nobelove nagrade na 10 milijuna stanovnika u 23 države. Pritom su Švicarci u samom vrhu prema tim slatkim spoznajama.

U mnogim istraživanjima primijećeno je da je kognitivno propadanje povezano sa starenjem, vjerojatno posljedica promjene funkcije određene regije mozga zvane girus dentatus. Poznato je da je unos flavanola iz kakaovca kod miševa povezan s poboljšanjem živčanih veza u regiji girus dentatus, no, do nedavno, ovo nije bilo ispitano na ljudima.

Stoga su njujorški stručnjaci u novoj studiji na 37 zdravih osoba dobi 50-69 godina ispitali utjecaj flavanola kakaovca na promjene u ovoj regiji mozga. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine te su tijekom tri mjeseca svakodnevno konzumirali ili 900 mg ili 10 mg flavanola.

Primijećeno je da su ispitanici koji su slijedili prehranu s visokim udjelom flavanola pokazali poboljšanje funkcije regije girus dentatus te su postigli mnogo bolji rezultat na posebno osmišljenim testovima pamćenja nego ispitanici kontrolne skupine. Pamćenje ispitanika se pod utjecajem visokog unosa flavanola znala „pomladiti“ za nevjerojatnih 20-30 godina.

Međutim, autori studije napominju da je kao izvor flavanola u istraživanju poslužio posebno proizveden napitak od sirovih zrna kakaovca. Budući da čokolada predstavlja visokoprocesiran proizvod, njezinom konzumacijom nemoguće je postići tako visok unos flavanola koji bi odgovarao unosu ispitanika u studiji.
 

Da biste komentirali, prijavite se.