Crijevna mikrobiota, antibiotici i pretilost

U novoobjavljenom istraživanju provedenom na djeci i objavljenom u časopisu JAMA Pediatrics, primijećena je povezanost problema s prekomjernom tjelesnom masom i uporabe antibiotika, koji mogu uspješno izliječiti bakterijske infekcije, ali često negativno utječu na korisnu mikrobiotu u probavnom sustavu.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: perfectnannymatch.com utorak, 21. listopada 2014. u 12:18

U ljudskom crijevu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji pripadaju tisućama vrsta. Kod odraslih osoba,  Bacteroidetes i Firmicutes najučestaliji su bakterijski rodovi. Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih ispitanika pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikrobiote. Rane spoznaje povezivale su debljinu sa smanjenim udjelima Bacteroidetesa prema Firmicutesu.

Backhead i suradnici prvi su ukazali na ulogu crijevne mikrobiote u regulaciji energetske ravnoteže domaćina. Uočili su da laboratorijski miševi sterilnog crijeva (uzgojeni bez prisustva mikroorganizama) imaju 40% manje ukupne masti u tijelu u usporedbi s miševima koji su imali normalnu crijevnu mikrofloru, iako su potonji unosili 30% manje kalorija nego miševi sa sterilnim crijevom. Inokulacija miševa sa sterilnim crijevom crijevnom mikrobiotom izoliranom iz debelog crijeva  “normalnih” miševa vodila je 60%-tnom povećanju udjela tjelesne masti i pojavi inzulinske rezistencije nakon 2 tjedna, bez obzira na značajno manji unos hrane. Studije na “sterilnim” i “normalnim” miševima pokazale su da mikrobiota potiče apsorpciju monosaharida iz lumena crijeva, što rezultira stimulacijom stvaranja masti u jetri.  

Rezultati studija provedenih kod ljudi u pravilu su u suglasju s rezultatima dobivenim na životinjskim modelima. Primjerice, 12 pretilih ispitanika u jednoj studiji imalo je niži udio Bacteroidetesa i viši Firmicutesa u distalnom dijelu crijeva u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je imala poželjnu tjelesnu masu.  

U novoobjavljenom istraživanju provedenom na djeci i objavljenom u časopisu JAMA Pediatrics, primijećena je povezanost problema s prekomjernom tjelesnom masom i uporabe antibiotika, koji mogu uspješno izliječiti bakterijske infekcije, ali često negativno utječu na korisnu mikrobiotu u probavnom sustavu.

Američki stručnjaci analizirali su podatke gotovo 65.000 djece koja su se liječila u medicinskim ustanovama primarne zdravstvene zaštite od 2001. do 2013. Sva djeca bila su praćena pet godina.

Više od dvije trećine ispitane djece primalo je antibiotike prije navršene druge godine, a pokazalo se da je među njima rizik od razvoja pretilosti bio veći za 2 do 20%. Jednom od ugroženijih skupina pokazala su se djeca koja su do druge godine života bila liječena antibioticima u četiri navrata.

Također, veći rizik od problema s kilogramima zapažen je i kod djece koja su bila liječena antibioticima širokog spektra, koji djeluju na velik broj različitih tipova bakterija. S druge strane, veza između pretilosti i upotrebe antibiotika uskog spektra – nije utvrđena.

Autori istraživanja su naglasili nužnost uspostavljanja smjernica za liječenje čestih pedijatrijskih bolesti u kojima bi bile navedene preporuke o ograničenom korištenju antibiotika, a prednost bi se davala onima uskog spektra djelovanja.
 

Da biste komentirali, prijavite se.