Lubenica i dinja – ljetno osvježenje

Rijetko koje voće toliko prija i taži žeđ ljeti kao nježno hrskava lubenica. Iako se danas lubenice mogu u trgovinama naći tijekom cijele godine, ljeti je lubenica najslađa i najbolje kvalitete.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: www.ljepotaizdravlje.hr četvrtak, 03. kolovoza 2017. u 11:50
Lubenice mogu biti okruglog, sferičnog ili duguljastog oblika, izvana su zelene boje, a mogu biti prošarane žutim linijama. Zajedno s dinjama, tikvama i tikvicama, svrstavaju se u porodicu Cucurbitaceae, dinje, znanstevni naziv im je Citrullis lanatus,a rastu u trsevima na zemlji.

Lubenice imaju izuzetno visok sadržaj vode, otprilike 92%, i zbog toga je njihova pulpa mrvičasta i nježno hrskava - idealna za ublažavanje žeđi.

Iako lubenice povezujemo sa izražajnom ružičasto-crvenom bojom, postoje vrste čija pulpa je narančaste, žute ili čak bijele boje. Isto tako, iako većina vrsta lubenica ima sjemenke crne, smeđe, bijele, žute ili zelene boje, postoji nekoliko vrsta koje uopće nemaju sjemenke.

Lubenica je izvanredan izvor vitamina C. Također, dobar je izvor vitamina A, B1 i B6, te minerala kalija i magnezija. Jedna šalica lubenice osigurava 24 % dnevnih potreba za vitaminom C i 11.1% dnevnih potreba za vitaminom A.

Srodnik lubenice je dinja, namirnica koje se konzumira samostalno, ali i u voćnim salatama te uz slana jela poput salate s morskim plodovima, dok je u kombinaciji s pršutom odavno poznata delicija.

Nutritivno gledano dinja sadrži velik udio vode; preko 90% , dok ostatak čine većinom ugljkohidrati te u vrlo malom postotku masti i bjelančevine. Kao i većina voćaka i dinja je bogata raznovrsnim vitaminima i mineralima. Ipak treba istaknuti vitamin C kojeg u 100 g dinje ima 31% preporučene dnevne vrijednosti i beta-karoten kojeg sadrži u količini od 10% preporučenog dnevnog unosa. Od mineralnih tvari zastupljenih u dinji posebno je bitno istaknuti kalij, iako sadrži i druge minerale kao što su željezo, magnezij, bakar.  Bogatstvo dinje vlaknima pomaže u regulaciji probave. Dijetalna vlakna pomažu otklanjanju plinova nastalih tijekom procesa probave, ali i vezanju viška masnoća u organizmu.

Mogli bismo reći da je dinja prava namirnica za ljeto. Velike količine vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu putem pojačanog znojenja te ponekad umjesto ispijanja sokova, vode i čajeva možemo jednostavno pojesti dinju. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, pomaže zdravlju kože i nastanku preplanulog tena u ljetnim mjesecima.

Kalij, uz natrij glavni elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u  sinergiji sa velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega.

Nutrijenti u dinji mogu pomoći proces mršavljenja regulirajući probavu i potpomažući eliminaciju iz organizma te unosom volumenom bogate hrane koja daje osjećaj popunjenosti u želucu.

Prema preporukama, dinju uz ostalo voće dnevno možemo konzumirati u količini od 2 šalice sjeckanog voća, što nam dopušta da uz to što skrbimo za vlastito zdravlje bezbrižno uživamo u ovom slatkom voću, budući da će nam ta količina pružiti tek 120 kcal.

 
Da biste komentirali, prijavite se.