Može li se mozak "naučiti" uživati u zdravoj hrani?

Samokontrola, osvješćivanje uzroka pogrešnih odabira i pametan pristup prehrani elementi su koji se mogu istrenirati i na kojima treba ustrajati ako želimo promijeniti navike i birati zdraviju hranu.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: www.stuff.co.nz utorak, 28. listopada 2014. u 12:01

Odnedavno je stav znanstvene zajednice kako postoji ovisnost o hrani koja se posebno primjećuje u pretilih osoba. Također, pretpostavka je da jednom kada se putovi ovisnosti uspostave u mozgu, nemoguće ih je ili teško preusmjeriti, te su pretile osobe osuđene na doživotnu borbu sa žudnjama za „nezdravom“ hranom. Dosadašnja istraživanja ove vrste uglavnom su se bavila promatranjem promjena na razini mozga koje se mogu povezati s ovisničkim ponašanjem prilikom konzumacije određenih vrsta namirnica. Pokazalo se kako se učestala i povećana konzumacija slatke i masne hrane može povezati s ovisničkim ponašanjem, a to je posebice izraženo kod pretilih osoba.

Kako bi ispitali može li se mozak ponovno naučiti na uravnoteženu prehranu, američki istraživači ispitali su sustave nagrade u mozgu 13 ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom, odnosno, pretilosti. Među njima, osam ispitanika sudjelovalo je u programu mršavljenja bostonskog Sveučilišta Tufts, dok je preostalih pet nije bilo uključeno u program te je služilo kao kontrolna skupina. Obje skupine prošle su snimanja mozga magnetskom rezonancijom na početku uključivanja u istraživanje te nakon šest mjeseci.

Kod ispitanika koji su sudjelovali u programu mršavljenja, snimke mozga su pokazale promjene u područjima sustava nagrade povezanih s učenjem i ovisnosti. Nakon šest mjeseci, ta područja u mozgu pokazala su povećanje osjetljivosti na zdraviju, niskokaloričnu hranu što je značilo i veće uživanje u „zdravoj“ hrani te smanjenje osjetljivosti na manje zdravu, visokokaloričnu hranu.

Budući da je program mršavljenja bio posebno osmišljen kako bi promijenio percepciju hrane kod pojedinaca, rezultati su, prema mišljenju autora istraživanja, pokazali nužnost edukacije, uz promjene u prehrani, u programima mršavljenja. Autori su nadodali kako je kombinacija promjena u doživljavanju niskokalorične i visokokalorične hrane vjerojatno ključna za dugotrajno održavanje poželjne tjelesne mase.

Ovo istraživanje je zanimljivo jer otvara novo područje koje govori da mozak vjerojatno može naučiti i zavoljeti zdravije izbore, ako je program dovoljno dobro strukturiran i učinkovit. Takvi programi osim promjena prehrane obično uključuju u kognitivno-bihevioralni pristup koji se pokazao učinkovitim kod programa mršavljenja. Samokontrola, osvješćivanje uzroka pogrešnih odabira i pametan pristup prehrani elementi su koji se mogu istrenirati i na kojima treba ustrajati ako želimo promijeniti navike i birati zdraviju hranu.
 

Da biste komentirali, prijavite se.