Prehrana školaraca i obrazovanje roditelja

Tijekom djetinjstva osobito je važno stvaranje pravilnih prehrambenih navika, a navike se najvećim dijelom stječu kroz roditeljski primjer.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: savemytomato.com srijeda, 15. listopada 2014. u 13:37

S prvim školskim zvonom zasigurno se mijenjaju i prehrambene navike djeteta. Glavni obroci često se konzumiraju u dugim vremenskim razmacima pa je neobično važno osigurati školarca hranjivom užinom. Međuobroci koji se konzumiraju tijekom odmora izrazito su važni za koncentraciju i funkciju mozga.

Djeca školske dobi nalaze se u periodu intenzivnog rasta i razvoja pa je stoga od velike važnosti osigurati im nutritivno vrijedne namirnice i adekvatan unos energije svakoga dana.

Tijekom djetinjstva dijete u prosjeku dobije oko 1,5-2 kg i naraste 5-7,5 cm na godinu zbog čega je u ovom životnom periodu ključno zadovoljiti potrebe za proteinima, koji su glavni građevni materijal organizma.

Za djecu iznad 7 godina preporučen dnevni unos proteina iznosi 1,0 g/kg TM, što će se zadovoljiti konzumacijom 2-3 serviranja namirnica iz skupine meso i zamjene. Jedno serviranje označava oko 60g mesa, 80g ribe, 2 jaja ili pola šalice kuhanih mahunarki. Kao preporučeni izvori proteina izdvojeni su meso peradi, teletina, nemasna govedina i riba. Treba naglasiti da se konzumacija ribe preporuča 2-3 puta tjedno, posebno plave ribe bogate omega-3 masnim kiselinama kao što su srdele, skuša, tuna ili losos.

Također treba obratiti pozornost na adekvatan energetski unos. Za djecu u dobi 7-10 godina energetske potrebe iznose 70 kcal/kg tjelesne mase, dok se u dobi 11-14 godina te potrebe smanjuju kod dječaka na 55 kcal/kg tjelesne mase, a kod djevojčica na 47 kcal/kg tjelesne mase.

Djeca visokoobrazovanih roditelja konzumiraju više povrća i manje zaslađenih napitaka, prema rezultatima novog kanadskog istraživanja. Unatoč tome, kada je u pitanju zdrava prehrana u školi općenito, sva djeca pomalo podbacuju.

U istraživanju je ispitano gotovo 1.000 učenika od petog do osmog razreda te je procijenjena njihova prehrana na putu prema školi, tijekom boravka u njoj te na putu od škole do doma.

Za djecu roditelja koji su nastavili obrazovanje nakon srednje škole, primijećena je 85% veća vjerojatnost konzumacije povrća tijekom radnih dana u usporedbi s djecom čiji su roditelji školovanje prekinuli nakon završene srednje škole ili ranije. Također, za djecu obrazovanijih roditelja bila je 67% manja vjerojatnost ispijanja zaslađenih napitaka.

Autori naglašavaju da se razlozi primijećenih razlika mogu samo nagađati – vjerojatno ekonomski status igra bitnu ulogu. No, nadodaju i da se čini da ni imućnije obitelji ne donose uvijek zdravije odluke.

Zapaženo je i da većina djece, bez obzira na socioekonomski status, ne unosi dovoljno mliječnih proizvoda i cjelovitih žitarica te se radije odlučuje za „nezdravu“ hranu poput čipsa i prženih krumpirića. Općenito, manje od polovice djece izjavilo je da jede voće, povrće, cjelovite žitarice ili niskomasne mliječne proizvode. 17% je reklo da jede brzu hranu, 20% grickalice, a 31% školaraca izjavilo je da konzumira zaslađena pića. 15% u školi je bilo gladno.
 

Da biste komentirali, prijavite se.