Prehranom i načinom života protiv astme

Astma je jedna od sve učestalijih bolesti modernog doba. U posljednjih desetak godina bilježi se značajan porast učestalosti ove bolesti u zapadnjački orijentiranom dijelu svijeta. Njezino ubrzano širenje je jedna od najvećih zagonetki moderne medicine.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: marvelousthingsphotoblog.com utorak, 11. studenog 2014. u 10:52

Astma, od koje u Hrvatskoj boluje više od 200.000, a u svijetu više od 300 milijuna ljudi, jedan je od najvećih zdravstvenih problema. Stoga je znanstvenicima ova tema posebno zanimljiva pa se u literaturi vrlo često nalaze istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu između astme i načina života, posebice prehrane.

Primjerice, studije pokazuju kako se rizik pojave astme može smanjiti već „in utero“. Žene astmatičarke koje u trudnoći konzumiraju dosta namirnica bogatih omega-3 kiselinama mogu smanjiti rizik za razvoj astme kod svojih potomaka. Dobri prehrambeni izvori omega–3 kiselina uključuju plavu ribu, repu i repičino ulje, sjemenke lana, sojino ulje i orašaste proizvode.

Stoga se trudnicama preporučuje konzumacija masne ribe, poput tune i lososa, jer ove namirnice mogu smanjiti rizik za razvoj astme kod djece. U studiji, čiji su rezultati prezentirani na međunarodnoj konferenciji American Thoracic Society, pokazano je da su djeca, čije su majke astmatičarke u trudnoći konzumirale masnu ribu, imala za 71% manji rizik od razvoja astme, u odnosu na djecu čije majke astmatičarke nisu konzumirale ribu. Što su više masne ribe žene jele, rizik za razvoj astme kod njihovih potomaka bio je manji. Kod žena koje nisu imale astmu, sličan utjecaj konzumacije ribe u trudnoći na smanjenje rizika od razvoja astme kod potomaka nije uočen.

Debljina u dječjoj dobi je čimbenik rizika

Prema rezultatima studije objavljene u časopisu American Journal of Epidemiology, pretilost kod djece može se povezati s povećanim rizikom od razvoja astme.

Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji proučavali su vezu između pretilosti i rizika od razvoja astme kod 3792 djece školske dobi. Djeca uključena u studiju, na samom početku studije nisu imala dijagnosticiranu astmu. U razdoblju od 1993. do 1998. godine istraživači su bilježili i procjenjivali nove slučajeve astme, jednako kao i visinu, tjelesnu masu, funkciju pluća i rizik od razvoja astme kod djece sudionika studije.

Do kraja studije zabilježeno je 288 slučajeva astme. Među djecom koja su bila pretila ili su imala prekomjernu tjelesnu masu, rizik od razvoja astme povećao se za 52 do 60%.

Istraživači smatraju da ova istraživanja mogu imati javno značenje jer povećanje broja pretile djece i one s prekomjernom tjelesnom masom može rezultirati i povećanjem broja djece kod koje će se razviti astma.

Onečišćenje okoliša je čimbenik rizika

Hipoteza je da je pojačano onečišćenje okoliša jedan od osnovnih uzroka povećanja učestalosti astme. Dobro su poznate epidemije astme koje su u uskoj vezi s atmosferskom kontaminacijom. Osobe koje se zbog prirode svog posla ili drugih razloga izlažu određenim kemijskim tvarima, primjerice uretanu ili poliuretanu, izložene su pojačanom riziku od razvoja astme.  

Savjeti za zaštitu od astme

•   Prehrana astmatičara treba se temeljiti na svježem povrću i voću, orašastim plodovima i sjemenkama te cjelovitim žitaricama (prednost treba dati zobi i integralnoj riži)
•    Rafinirani šećer treba izbjegavati u prehrani.
•    Luk i češnjak treba uključiti u jelovnik. Ove namirnice sadrže tvari koje koče enzim odgovoran za otpuštanje proinflamatornih molekula.
•    Preporučljivo je jesti više puta dnevno manje obroke.
•    Treba izbjegavati izrazito hladna pića jer takvi hladni napitci mogu iritirati bronhe i uzrokovati napadaj astme.
•    Propolis može biti koristan astmatičarima jer djeluje umirujuće na mukozne membrane.
•   Ukoliko se kod astmatičara sumnja i na alergiju na hranu ili pojedine namirnice pogoršavaju stanje bolesti, treba provoditi tzv. eliminacijsku dijetu, odnosno izbacivati iz prehrane namirnice koje pogoršavaju simptome.
•   Preporučljivo je izbjegavati prehrambene aditive sulfite jer ova vrst aditiva može smetati oboljelima od astme.
•    Treba imati na umu da pojedini nesteroidni antireumatici (NSAID) mogu pogoršati simptome bolesti, te se uzimanje ovih lijekova treba prokomentirati s liječnikom.
•    Kod astmatičara je primjećen nedostatak vitamina B6, C te magnezija, mangana i selena, pa se preporučuje nadomještanje ovih nutrijenata putem dodataka prehrani.
•     Svakako su preporučljive i tehnike opuštanja kako bi se uspješno oslobodili od stresa!
 

Da biste komentirali, prijavite se.