Važnost omega-3 masnih kiselina za buduće mame

Dobro je poznato da je trudnoća zahtjevan period stvaranja novog života i da je u to delikatno doba od iznimne važnosti da se buduća majka hrani raznoliko i uravnoteženo. Prenatalni dodaci prehrani koji osiguravaju adekvatne količine vitamina i minerala česti su na repertoaru trudnica, no rijetke su one žene koje paze na optimalan unos omega-3 masnih kiselina.
Autor: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender/Laudato Photo: www.svjetlorijeci.ba utorak, 03. prosinca 2013. u 14:26

Upravo su ove esencijalne masne kiseline osobito DHA (dokozaheksaenska kiselina) od ključne važnosti za pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.

Posljednja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svijet, njegova tjelesna masa čini samo 5 % tjelesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. Preostali rast mozga odvija se tijekom prve godine života te predškolske dobi, tako da je rast mozga većinom završen do pete ili šeste godine života.

Ukoliko trudnica ne konzumira dovoljno ribe ili sjemenki i orašastih plodova koji su najznačajniji izvor omega-3 masnih kiselina postoji opasnost od njihovog niskog unosa te u takvoj situaciji može unos tih važnih masnih kiselina upotpuniti dodatkom omega-3 masnih kiselina. Trudnicama se preporučuje dnevni unos od 300 mg omega-3 (EPA+DHA). No, nije samo period trudnoće  period kada dodaci omega-3 masnih kiselina mogu biti od važnosti, budući da se dječji mozak razvija i godinama nakon rođenja. Stoga je prije svega ključno da i dojilja osigura dovoljno omega -3 masnih kiselina svojoj bebi. Dojenjem se osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline u dojenčadi. Razine  DHA u majčinu mlijeku značajno variraju u ovisnosti o načinu prehrane majke. Znakovito je da se razine AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom osigurati izvore DHA, primjerice masnu plavu ribu ili pak posegnuti za dodatkom prehrani.

Izuzetno je važno na vrijeme uključiti ribu i plodove mora u prehranu mališana. U prvim ključnim godinama života DHA je uvjetno esencijalna što upućuje na nužnost njenog dovoljnog unosa hranom ili dodatkom prehrani.

Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina neće samo utjecati na pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece, već će, kako pokazuju brojne studije,  pozitivno djelovati i na kognitivne sposobnosti.  Znanstvenici tvrde da objavljene studije, posebice one provedene na životinjama, osiguravaju dovoljno uvjerljivih i valjanih dokaza koji u vezu dovode smanjenu koncentraciju DHA u mozgu i lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima ponašanja.  Budući da se  deficit esencijalnih masnih kiselina i DHA povezuje sa nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) te disleksije i dispraksije (razvojni poremećaj koordinacije pokreta tijela), smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je DHA ključna za optimalno funkcionalno sazrijevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Kao superioran izvor omega-3 masnih kiselina u novije vrijeme valja izdvojiti ulje antarktičkog račića krila koje se pojavilo na policama ljekarni kao dodatak prehrani. U ulju krila, omega-3 masne kiseline EPA i  DHA vezane su na fosfolipide što omogućuje značajno bolju apsorpciju  i ugradnju u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina kakve obično nalazimo u ribljem ulju. Zahvaljujući toj činjenici za povoljan je učinak  potrebna puno manja doza masnih kiselina iz ulja krila nego li onih iz ribljeg ulja.
 

Da biste komentirali, prijavite se.