Croatian English German Italian

Kraljice neba

Jedna od molitava kojima se vjernici obraćaju Blaženoj Djevici Mariji, stavljajući u središte vazmeno otajstvo je molitva „Kraljice neba“ ili na latinskom „Regina coeli“.
Autor: Laudato/A.D. Photo: flickr.com subota, 11. travnja 2015. u 11:15
Foto
Zapadna višestoljetna kršćanska predaja ustalila je običaj da se na kraju bogoslužja časova pjeva završna marijanska pjesma. To je redovito jedna od četiri glasovite marijanske antifone: Slavna Majko Spasitelja, Rajska kruno, rajska slavo, Kraljice neba ili Zdravo Kraljice.
 
„Regina coeli“ najmlađa je od četiri glasovite marijanske antifone. U pisanom obliku potječe iz 12. stoljeća, a autorstvo je nepoznato. Poznata je legenda da je papa Grgur Veliki jednoga uskrsnog jutra, hodajući u svečanoj uskrsnoj procesiji ulicama Rima, čuo kako prva tri stiha „Kraljice neba“ pjevaju sami anđeli, pa na te stihove samo dodao „Moli za nas Boga, aleluja!“. Iz franjevačkoga naslijeđa poznato je da je molitva bila u uporabi već početkom 13. stoljeća. Zajedno s ostalim marijanskim himnima nalazila se i ova antifona u novom Časoslovu rimske kurije, koji je ubrzo zamijenio sve starije knjige časoslova u crkvama u Rimu. Uporaba ove antifone kao posebne antifone koja se pjeva tijekom vazmenoga vremena također datira iz 13. stoljeća. U 18. stoljeću papa Benedikt XIV. odredio je da se molitva „Kraljice neba“ moli u vrijeme „Angelusa“ tijekom cijeloga uskrsnog vremena. Također je odredio da se za vrijeme molitve uvijek stoji.
 
Zazivajući u molitvi Mariju kao Kraljicu neba, vjernici izražavaju svijest da je Majka Božja dionica uskrsne slave svoga Sina, pozdravljajući je pozdravom „Raduj se“ časte ju kao službenicu Gospodnju koja je postala Kraljica neba. U molitvenom zajedništvu vjernici izražavaju veliku radost zbog toga što je Gospodin uskrsnuo kako je rekao i na kraju mole uvijek potrebni zagovor Blažene Djevice Marije.

Poslušajte antifonu „Regina coeli“ u izvedbi talijanske „Schola Gregoriana“.

 

Izdvojeno
Izvođači