Croatian English German Italian

Pjesma u službi misionarenja: sveti Franjo Ksaverski

Franjo Ksaverski, za kojega često kažu da je najveći misionar nakon svetoga Pavla, svoje je poslanje vršio na različite načine, a jedan od njih bila je i pjesma!
Autor: AD/Laudato Photo: iconografiafranciscaleighton.wordpress.com srijeda, 03. prosinca 2014. u 12:31
Foto

Vlastiti planovi ili osluškivanje Božje volje?

Misionar koji je odmah uz svetog Ignacija Lojolskog i ostalu šestoricu njegovih prvih drugova sudjelovao u samim počecima bogatog djelovanja Družbe Isusove obilježio je kako početke Družbe, tako i misionarsku povijest Crkve.

Nazivaju ga najrevnijim misionarem nakon svetoga Pavla. Usprkos njegovim planovima i planovima osnivača, a ujedno i prvoga isusovačkoga generala reda, Franjo Ksaverski nije postao cijenjeni i uvaženi profesor na prestižnim europskim sveučilištima, nego se otvorio milosnom djelovanju i poslušao što je Bog za njega isplanirao.

Prijateljevanje s Ignacijem prije osnivanja isusovačkog reda privlačilo je Franju Ksaverskog uzvišenim idealima kojima se Ignacije kroz obraćenje sam približavao i kojima je htio privući i ostale. Međutim, zbog svojih ambicioznih planova na sveučilišnom polju, Franjo se dugo odupirao i nije mu bilo lako odlučiti bez pridržaja slijediti ideale kršćanskoga života. Unutarnja borba trajala je godinama, a negdje je ostalo zabilježena zanimljivost: kad je duhovni proces u njemu napokon sazrio i kad je svim srcem donio odluku posvetiti se Gospodinu i svemu što je on za Franju isplanirao, u duhu mu je zabljesnula rečenica iz Knjige Postanka: «Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati!» (Post 12)

Nedugo nakon Franjinog svećeničkog ređenja, portugalski kralj zamolio je za šestoricu svećenika koji bi misionarili u Indiji. Igancije mu je ponudio dvojicu, ali jedan od njih se prije putovanja naglo razbolio, pa je umjesto njega poslan Franjo. Tako je započelo povijesno misionarsko djelo.

Propovijedati pjesmom?

U susretu s dalekim, stranim krajevima susreću se potpuno drukčiji kulturni konteksti, drukčiji mentaliteti, običaji, načini svakodnevnoga života, drukčiji je i jezik, a misionar se tome svemu treba prilagoditi kako bi ostvario cilj: navijestiti ljudima Radosnu vijest, govoriti im o Isusu Kristu i upoznati ih sa spasenjskim djelom.

Ponekad se među ljudima istoga kulturnog kruga, koji žive u istome gradu, pa čak i pod istim krovom događaju nesuglasice oko vjerskih pitanja. Moguća je, a danas je i sve više prisutna činjenica da mlađe generacije potpuno drukčije poimaju vjeru nego što je to slučaj kod starijih generacija. Kako prenijeti poruku Evanđelja u nepoznate predjele uz tolike barijere, kad je tako teško prenijeti poruku Evanđelja nekome tko nam je sasvim blizu?

Misionar Franjo Ksaverski imao je raznorazne metode, ali ne metode koje bi nužno bile pedagoško-psihološki razrađene, nego nadahnute, intuitivne, produhovljene metode. Jedna od njih bila je – pjesma!

Cijelo njegovo misionarsko djelo bilo je prožeto radošću i vedrinom. Kažu da je bio i vrlo šarmantna i upečatljiva osoba pa se na temelju toga vrlo brzo mogao povezati s različitim ljudima, a kada bi prirodno zadobio njihovu naklonost počeo je navješćivati.

Boreći se s jezičnim barijerama, Franjo je iskoristio i moć glazbe da bi podučio ljude istinama kršćanske vjere. Glazba ima intenzivno djelovanje na čovjeka, a suvremena istraživanja sve češće tvrde da na podsvjesnoj razini glazba može oblikovati razmišljanje, ponašanje i malo pomalo vršiti utjecaj na društvo u cjelini. Franjo Ksaverski iskoristio ju je kao metodu misionarenja prvenstveno u komunikaciji s djecom. Kroz vrlo jednostavne melodije koje brzo «ulaze u uho» provukao bi odgovarajući tekst iz Vjerovanja, deset zapovijedi, Očenaša i ostalih molitava. Uz radosno pjevanje djeca bi vrlo brzo naučila tekst pjesama, a smisao bi se utvrđivao ponavljanjem. Dječje veselje i aktivnost pronijeli bi pjesmu cijelim selom u kojemu se Franjo u datom trenutku nalazio i tako je između ostaloga i glazba postala metodom u naviještanju Radosne vijesti.

"Ja ljubim te, o Bože blag"

Ono što je poticalo svetoga Franju Ksaverskoga na neumoran rad i trud oko misija, zbog čega su njegov rad kroz povijest nasljedovali i kao fenomen proučavali te ono što mu je na iscrpljujućim etapama davalo snagu i žar za daljnji rad jest: ljubav.

Bio je potpuno zahvaćen ljubavlju prema Bogu i, kao mnogi sveci shvatio uz pomoć milosti Božje da je svaki trenutak života dragocjen te da ga se treba iskoristiti tako da život donese obilne plodove. Koliku je ljubav osjećao za Boga, na koji način mu se posvetio i kako je svoj život, ispunjen potpuno predanim radom za širenje Kraljevstva, usklađivao s tom ljubavlju kojoj se predao, sveti Franjo izrazio je u pjesmi: "Već ljubim te ko mene ti i vijekom ću te ljubiti, tek što si kraljem srca mog, tek stoga što si Višnji Bog."

"Pjesma ljubavi prema Bogu" baca svjetlo na životno djelo svetoga Franje Ksaverskog i jasno poručuje da je sve radio iz tog jednostavnog razloga: ljubavi.

Pjesmu Franje Ksaverskoga u izvedbi američkih benediktinki možete poslušati u nastavku, a hrvatski tekst pjesme pratiti ispod videa. 

Ja ljubim te, o Bože blag,
ne zato što je raj  mi drag,
ni zato da međ proklete
ti bacio me ne bi.
Na križu, o moj Isuse,
ti skroz me privi k sebi!

 
Ti čavle, koplje podnese
i nebrojene bolove,
sve nesnosne sramote,
i pohote i strahote,
i smrt - za me sve to,
sve za moje, oh, grehote.
Pa kako da te ne ljubim,
o Isuse moj, srcem svim!
 
Rad raja ne ljubim te tvog,
ni od stra' ognja paklenog,
ni rad probitka ikakvog.
Već ljubim te ko mene ti
i vijekom ću te ljubiti,
tek što si kraljem srca mog,
tek stoga što si Višnji Bog.
 

 

Izvođači