Croatian English German Italian

Svetkovina Tijelova i euharistijski pjesnik

Jedna od velikih zasluga Tome Akvinskog je usklađivanje vjere i razuma izraženo i u njegovu euharistijskome pjesništvu.
Autor: Laudato/D.T. Photo: pixabay.com četvrtak, 15. lipnja 2017. u 09:39
Foto

Jedna od velikih zasluga Tome Akvinskog je usklađivanje vjere i razuma, koje je, osim u njegovim spisima izraženo i u njegovu euharistijskome pjesništvu. Nije pretjerano tvrditi da je upravo Akvinac sastavio najljepše stihove u čast otajstva Euharistije, koji su putem gregorijanskoga korala ušli u liturgiju za njegova života, a i danas ostaju nezaobilazni dio liturgijskoga pjevanja diljem svijeta.

Papa emeritus Benedikt XVI. u svojoj katehezi iz lipnja 2002. godine piše o Akvinčevom pothvatu sastavljanja liturgije za tada ustanovljenu svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove:

''Papa Urban IV., koji ga je veoma cijenio, povjerio mu je sastavljanje liturgijskih tekstova za Tijelovo, ustanovljeno nakon euharistijskog čuda u Bolseni. (1264.) Toma je bio profinjena euharistijska duša. Najljepši himni koji se u liturgiji Crkve pjevaju kod slavljenja otajstva stvarne prisutnosti Tijela i Krvi Gospodnjeg u euharistiji pripisuju se njegovoj vjeri i njegovoj teološkoj mudrosti."

Povjerenjem pape Urbana IV. te nadahnućem i uvidom svetoga Tome Akvinskog, teologa euharistije nastali su prekrasni himni, koji izražavaju neizmjernu dubinu Otajstva Euharistije: posljednica, odnosno sekvencija "Hvali Sion Spasitelja" (Lauda Sion Salvatorem), himan "Usta moja uzdižite" (Pange Lingua Gloriosi), himan "Veselo svetkujmo" (Sacris Sloemniis) te himan "Riječ svevišnja se pojavi" (Verbum Supernum Prodiens). Anđeoski naučitelj također je sastavio i euharistijski himan koji je postao klasičan s obzirom na dugotrajnost i često izvođenje, svima poznati "Klanjam ti se smjerno" (Adoro Te Devote).

S obzirom da je svih pet himana nastalo za liturgiju svetkovine Tijelova, poznati su i pod zajedničkim nazivom Officium de Festo Corporis Christi, odnosno "Teološko - pjesničko - vjernički biser".

Posljednice, odnosno sekvencije nazivaju se tako jer su originalno u liturgiji slijedile nakon pjevanje "Aleluje" za vrijeme mise, a prije čitanja ili pjevanja Evanđelja. Sve do 16. stoljeća liturgija je brojila čak oko 5000 posljednica, teološki bogatih tekstova koji na poseban način progovaraju o onome što se slavi i pomažu boljem upoznavanju, razmatranju i odavanju slave, hvale i poštovanja prema slavljenom otajstvu. Današnja liturgijska odredba donosi da se posljednice pjevaju nakon drugoga misnog čitanja, a prije "Aleluje".

Posljednica "Hvali Sion Spasitelja" svetoga Tome Akvinskoga jedna je od pet posljednica koje su zadržane Rimskome Misalu nakon Tridentskoga koncila. Izdvajamo mali dio teksta:

Hvali Sion Spasitelja, Vođu svog i Učitelja pjesmama i popijevkom
Uzdiži ga iznad svega, nećeš preveć hvalit njega niti kojom pohvalom.

Poučeni kako treba prinosimo dare neba u žrtvi spasonosnoj.

Nauke nam svete glase: kruh u tijelo pretvara se, vino u krv Gospodnju.
Ne shvaćamo, ne gledamo, al' po jakoj vjeri znamo što van reda biva tu.


Euharistijski himan "Usta moja uzdižite" napisan za svetkovinu Tijelova za vrijeme crkvene godine pjeva se i na Veliki četvrtak na misi Večere Gospodnje. Početak himana poziva na slavljenje Presvetoga Tijela i Krvi, zatim razmatra tajnu utjelovljenja, spominje se Posljednje večere, a posljednje dvije strofe pozivaju na klanjanje i slavljenje Presvetog Trojstva. Te dvije strofe pjevaju se na završetsku svakog klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, a poznate su i pod nazivom "Divnoj dakle Tajni ovoj", odnosno Tantum Ergo Sacramentum. Donosimo tekst na hrvatskom jeziku u cijelosti:

Usta moja uzdižite k preslavnomu tijelu glas i krv dragu proslavite, što je proli za sve nas.

Čedo majke plemenite ljudskog roda Kralj i Spas.

Dan je svima smrtnicima, Djeva nam ga porodi, i on prođe sijuć tlima sjeme riječi Božjih,
a na kraju vjernicima divan spomen ostavi.

Kad je s braćom večerao Spas na gozbi posljednjoj sav je zakon obdržao
On u hrani vazmenoj i ko hranu tad je dao sama sebe družbi svoj.

Gospod zbori i kruh biva svetim tijelom njegovim, likom vina krv se skriva,
Okom toga ne vidim ali sama vjera živa kazuje bezazlenim.

Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi, stari zakon žrtvi novoj nek se sada ukloni
Vjera duši čovjekovoj nek spoznanje dopuni.

Bogu Ocu, Bogu Sinu hvala s pjesmom radosnom, slavimo im veličinu, častimo ih dušom svom
K Duhu Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom.
Amen.


Himan "Veselo svetkujmo", napisan također za svetkovinu Tijelova tijekom stoljeća postao je poznatiji po brojnim uglazbljenjima svojega zadnjeg dijela, koji se često izvodi samostalno pod naslovom Panis Angelicus, odnosno u hrvatskome prijevodu "Kruh anđeoski gle". Najslavnija glazbena interpretacija je ona Cesara Francka iz 1872. godine, koju u izvedbi Luciana Pavarottija možete poslušati ovdje. Tekst himna na hrvatskom jeziku glasi:

Veselo svetkujmo svečani blagdan taj, pjesme nek srdačne ječe kroz svaki kraj.

Staro sve svucimo, novo nek bude sad, misli, riječ i sav nam rad.

Posljednju večeru slavimo danas mi kadno je s janjetom braći kruh beskvasni
Davao Spasitelj, kako je nekad Bog rekao ocima puka svog.

Kruh anđeoski gle čovječjim postade slika mu negdašnjih sviju sad nestaje
Čudesna to je stvar: Boga ko Božji dar zemni blaguje ubogar.

Trojedini Gospode, molbu nam poslušaj; kako te častimo, tako nas pohađaj
Svojim nas stazama vodi gdje cilj je naš k svjetlu u kome prebivaš.
Amen.


Himan "Riječ svevišnja se pojavi" također je poznatiji zahvaljujući izvedbama njegovoga završetka. Završne strofe poznate su pod naslovom "O, hostijo spasonosna", odnosno O Salutaris Hostia te se rado i često pjevaju na misnim slavljima. Donosimo cjeloviti tekst himana.

Riječ svevišnja se pojavi, uz desnu Oca ostajuć,

Na poso ruku postavi i dođe kraju stradajuć.

Dok s družbom ono zavidnom smrt spremao mu učenik,
On preda sebe zboru svom zaodjev se u jela lik.

U prilici ih dvosrtukoj On tijelom, krvlju ponudi,
Da tijelu, duši čovječjoj ko sveta hrana posluži.

Po porodu nam posta drug, naš kruh za časnom trpezom,
Na smrti cijena za naš dug i plaća nam u carstvu svom.

O hostijo spasonosna što otvaraš nam širom raj,
Sred rvanja sudbonosna ti jačaj nas i očuvaj.

Gospodinu trojedinom nek bude slava vječita,
Koj život vječni puku svom u rajskom domu neka da.
Amen.


Zasigurno najpoznatiji himan od pet euharistijih himana svetoga Tome Akvinskoga je "Klanjam ti se smjerno", odnosno Adoro Te Devote. Himan je doživio i obrade, od kojih je najpoznatija ona Franza Schuberta, ali ostaje najčešće pjevan u svojoj originalnoj verziji.

U pet himana sveti Toma Akvinski ostavio je Crkvi nepresušan izvor razmatranja o Euharistijskom otajstvu u posebno osmišljenim tekstovima za liturgiju svetkovine Tijelova. Taj "teološko - pjesničko - vjernički biser", kako ga se naziva završavamo tekstom himna "Klanjam ti se smjerno" u nadi da će Akvinčeva baština i dalje poticati generacije vjernika na sve dublje shvaćanje otajstava vjere.

Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš, što pod prilikama tim se sakrivaš,

srce ti se moje cijelo predaje jer dok promatra te, svijest mu prestaje.

Vid i opip, okus varaju se tu, al' za čvrstu vjeru dosta je što čuh.
Vjerujem u svemu Kristu Bogu svom, istine nad ovom nema istinom.

Samo Bog na križu bješe oku skrit, ovdje je i čovjek tajnom obavit.
Vjerujem u oba, oba priznajem, s razbojnikom isto skrušen vapijem.

Rana kao Toma ja ti ne vidim, ipak Bogom svojim priznajem te s njim.
Daj da vjera moja uvijek življe sja, da se ufam u te, da te ljubim ja.

Uspomeno smrti Spasa premilog, živi kruše što si život puka svog.
Daj da sveđ od tebe i moj živi duh, dokraj žića budi najslađi mu kruh.

Pelikane nježni Spasitelju moj, blatna me u Krvi peri presvetoj
I kap njena može svijet da spasi cijel, da bez ljage bude posve čist i bijel.

Isuse kog sad mi krije veo taj žarku želju molim ti mi uslišaj
Daj da otkrito ti lice ugledam i u slavi tvojoj blažen uživam. Amen.

 
Izvođači