Za laudato.hr piše:

Mladen Milić

srijeda, 24. prosinca 2014. Arhiva kolumne

Nazovimo stvari pravim imenom! - Blagoslovljen vam Božić, blagdan solidarnosti

Svoditi u hrvatskom jeziku toliko bogatstvo čestitanja na bezličnu poruku „sretni blagdani“ znači imat bezlične želje. Umjesto blagoslova i poruka mira, zdravlja, materijalnog bogatstva, odnosno „svega obilja“, mi sve češće čestitamo nekakvu iluzornu sreću na nekakve blagdane.
Foto: www.hkv.hr

„Nije spomen Boga ono što vrijeđa pripadnike drugih religija, nego upravo pokušaj izgradnje ljudskog društva apsolutno bez Boga“, napisao je u svojoj knjizi „Kršćanstvo i kriza kultura“ papa Benedikt XVI.

Politički korektan konzumerizam

Iako u knjizi govori o problemu izostavljanja spomena Boga i kršćanskih korijena Europe iz europskog Ustava, ove riječi asociraju na predbožićno, pardon, predblagdansko ozračje, koje zbog nekakve iluzorne političke korektnosti sve više (p)ostaje bez svog pravog naziva. Papa Benedikt političku korektnost, koja se služi argumentom kako se ne smije uvrijediti pripadnike drugih religija, naziva „cinizmom sekularizirane kulture koja niječe vlastite temelje.“

To se otprilike događa i u konzumerističkom politički korektnom čestitanju „sretnih blagdana“ uz zvuke  nekakvih pjesmuljaka koji uzgred spomenu Božić ili vizualnih rješenja, poput pojma Xmas. Sigurno je da kod čovjeka koji svoj dar vjere razvija u srcu i suživotu s bližnjima, ta vjera neće malaksati s ovim površnim i bezličnim vizualnim i slušnim rješenjima. Međutim, kroz vizualna rješenja otkriva se i nečija kultura, nečiji identitet. Sve češća promjena, kao što se ovih godina događa i u Hrvatskoj, simptom je sve slabije brige za očuvanje vlastitog identiteta. Da nismo usamljeni u tome, vidljivo je i po tome što je ove godine Berlin po prvi puta imao Winterfest, a ne Weihnachtfest, o čemu su se u njemačkoj javnosti vodile rasprave po klasičnom obrascu – ne možemo uvrijediti pripadnike drugih religija.

Papa Franjo: važna su i djela, ne samo riječi

Papa Franjo u nedavnom je govoru u Europskom parlamentu u Strassbourgu naglasio dvije komponente obnove kršćanskog duha Europe. Prva je ona koja se tiče spominjanja Boga i oživljavanja kršćanske kulture, i tu je slijedio misao svog prethodnika Benedikta XVI. Druga je socijalna komponenta, odnosno ona koja se tiče odgovornosti za svog bližnjeg, svog brata i susjeda.

Kako je Hrvatska članica EU i taj se poziv nje izravno tiče, potrebno je, ne samo ovih dana prigodno, nego stalno strukturalno raditi na obnovi kršćanske Europe. Zato je važan jezik. Hrvatski je službeni u EU, ima bogatu kulturnu baštinu. To se posebno odnosi na božićno vrijeme. Ne samo u nazivu Božić, koji vuče svoje porijeklo iz riječi „Bog“ i „blago“, nego i u svom bogatstvu načina čestitanja i još više pjesama. Hrvatska božićna baština je bogata i u odnosu na neke veće narode. Otajstvo Božića prepoznato je u nacionalnom biću kao nešto stvarno značajno i zato je toliko često i toliko mnogovrsno opjevano.

Svoditi u hrvatskom jeziku toliko bogatstvo čestitanja na bezličnu poruku „sretni blagdani“ znači imat bezlične želje. Umjesto blagoslova i poruka mira, zdravlja, materijalnog bogatstva, odnosno „svega obilja“, mi sve češće čestitamo nekakvu iluzornu sreću na nekakve blagdane. Umjesto izražavanja radosti zbog novorođenog božanskog djeteta, nama uši ispunjavaju „Jingle bells“ ili pjesma o nekom tipu koji „cmolji“ jer ga je ostavila djevojka, a još prošlog Božića je bilo sve za čistu peticu. Naravno, ne tvrdim da su to loše pjesme i da ih ne treba pjevati, ali duh izražava glasom ono čime je ispunjen u nutrini.

Borimo se protiv konzumerizma – usred shopping centra na Badnjak

No osim riječi, papa Franjo nas poziva da europsko kršćanstvo obogatimo i solidarnošću. Nije dovoljno promijeniti rječnik, moramo promijeniti i ponašanje. Baš je božićno vrijeme pokazatelj da u Hrvatskoj nedostaje institucionalna solidarnost prema radnicima i, ako ju mi sami kao građani ne pokažemo, neće biti ništa ni od promjena institucija i struktura. Mi možemo pjevati božićne pjesme i umjesto „sretni blagdani“ čestitati „Blagoslovljen Božić“, ali ako iz toga ne stoji naše ponašanje, slaba je vajda od toga. Ono što se često događa je kako kao vjernici kukamo da je konzumerizam uništio duh Božića, a onda mirne savjesti odlazimo u ponoć u shopping centre i ne vidimo nikakav problem ako rade na Badnjak do kasne večeri, pa nekada čak i na sam Božić.
Solidarnost znači više sudjelovati u dobru, ali solidarnost znači i manje sudjelovati ili uopće ne sudjelovati u strukturama grijeha. Danima sindikat trgovine upozorava na vapaje djelatnika u trgovinama i danima ih mediji prešućuju. Učinimo zato dvije stvari ovoga Božića: čestitajmo ga u skladu s našom tradicijom. Ona je bogata i lijepa. I ostanimo kod kuće. Nitko neće propasti bez jednog ili dva artikla. Bit ćete više sa svojima kod kuće, za razliku od žena koje moraju dežurati na blagajnama. Pa se za par godina netko i sjeti da nema potrebe držati trgovine otvorenima jer je to – nazovimo stvari pravim imenom – izrabljivanje. Zato – blagoslovljen vam Božić – blagdan solidarnosti.
 

Da biste komentirali, prijavite se.