Za laudato.hr piše:

Slavko Nedić

subota, 28. travnja 2012. Arhiva kolumne

„Uskrs fest“ 33 su mu godine tek (već) 1. dio

Uskrs fest je doživio Isusove godine. Naime, u nedjelju, 22. travnja 1979. godine u dvorani dječačkog sjemeništa na Šalati, održan je prvi Uskrs fest premda se tad i nije zvao tim imenom.

Uskrs fest je doživio Isusove godine. Naime, u nedjelju, 22. travnja 1979. godine u dvorani dječačkog sjemeništa na Šalati, održan je prvi Uskrs fest premda se tad i nije zvao tim imenom. Ovu malu reminiscenciju na 33 godine festivala, zbog lakšeg čitanja podijelio sam u tri cjeline odnosno nastavka.

Kratka povijesna priča 

Pater Božidar Nagy kao voditelj Katehetskog centra Zagrebačke nadbiskupije, potaknut velikim uspjehom akademije povodom obilježavanja 50. obljetnice smrti bl. Ivana Merza koja je, na blagdan Krista Kralja 1978. godine održana u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, pokreće smotru glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih koja je nazvana „Festival duhovne  glazbe, poezije i ritmike Zagreb ’79.“ Te prve godine bila je to uistinu više smotra glazbenog stvaralaštva mladih (autorskog i reproduktivnog) te poezije i ritmike nego sam festival premda je jedan dio događanja imao natjecateljski karakter. Sljedeće je godine odlučeno da smotra bude festivalskoga tipa, tj. da se na njoj izvode samo novonastale skladbe. Kad je nakon prve tri godine dvorana dječačkog sjemeništa postala pretijesna, festival se seli u velebnu crkvu sv. Križa u Sigetu gdje će se održavati sljedećih nekoliko godina (1982., 1983., 1984., 1985. i 1987. godine). 

Godine 1988. u zagrebačkoj prvostolnici se po prvi put (nadam se ne i zadnji put) održao Uskrs fest, naime umjesto pred katedralom zbog kiše Festival je održan u katedrali.  Deseta obljetnica festivala (1989.) proslavljena je prvim Uskrs festom održanim na otvorenom. Bijaše to prvi “open air Uskrs fest” održan ispred sjemeništa na Šalati. Bio je to simbolički izlazak Uskrs festa iz crkvenih prostora. Cibonina je dvorana 1990. godine bila prvi javni, a ne isključivo crkveni prostor u kojem je održan Uskrs fest. Odaziv zainteresirane publike bio je velik, dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Nažalost, 1991. godine kada se očekivala potpuna kulminacija te je predviđeno održavanje Uskrs festa u Splitu, festival zbog ratnih zbivanja nije održan te je uslijedila trogodišnja stanka. 

Godine 1994. ponovno se organizira Uskrs fest koji se pred zagrebačkom katedralom održava samo kao smotra. Od sljedeće godine festival ponovno poprima natjecateljski karakter. 2002. godine Uskrs fest se seli u KD Vatroslav Lisinski gdje ostaje, tako da je i ovogodišnji Festival održan upravo u tom prostoru. Od prošle 2011. godine Uskrs fest mijenja koncept te umjesto natjecateljskog poprima revijalni karakter. 

Organizacija Uskrs festa

Organizaciju festivala od početka vodi Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegovi ravnatelji: o. Božidar Nagy, te vlč. Andrija Kišiček. U drugoj polovici 80-ih organizaciju Uskrs festa u ime katehetskog centra preuzima Glas Koncila odnosno vlč. Mijo Gabrić, nekoć bubnjar legendarnih Žeteoca. Vlč. Gabrić mijenja naziv festivala u “Uskrs fest” te ga seli u novi prostor – prekrasnu veliku crkvu sv. Križa u Sigetu. Krajem osamdestih desna ruka vlč. Gabrića, vlč. Božo Cindori godine 1988. i 1989. sam preuzima organizaciju Uskrs festa. 

Nakon Katehetskog centra kojeg je vodio vlč. Zvonimir Kurečić , od 1999. godine organizaciju festivala preuzima novoosnovano Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegov prvi povjerenik vlč. Marijan Gradinščak, a festival se održava u kino dvorani Studentskog centra. 

Od 2002. godine organizaciju Uskrs festa preuzimaju vlč. Robert Šreter, novi povjerenik za pastoral mladih kao ravnatelj festivala, te Slavko Nedić kao umjetnički ravnatelj u ime Hrvatskog katoličkog radija, koji se također uključuje u organizaciju. Njih dvojica rade reorganizaciju festivala kojeg premještaju u reprezentativni prostor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Radio Sljeme i Hrvatski katolički radio izravno su prenosili festival, a Hrvatska je televizija emitirala snimku tjedan dana kasnije. Načinjen je studijski snimljen CD, kazeta te pjesmarica festivala. Novi vizualni identitet festivala osmislila je Mirjana Kos, a scenu Tomislav Buntak. Vrlo važan član tima bio je i neumorni čovjek iz sjene, dugogodišnji tajnik festivala Željko Valjak. Sljedeće, 2003. godine, uz Buntaka, Valjka, Nedića i vlč. Šretera koji je u međuvremenu imenovan ravnateljem HKR-a, festival u ime Povjerenstva za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije vodi vlč. Božidar J. Tenšek. Od 2004. godine, u organizaciju Uskrs festa uz Hrvatski katolički radio ulazi i Odbor za mlade Hrvatske biskupske konferencije u suradnji s povjerenicima za pastoral mladih. Uz Slavka Nedića i Tomislava Buntaka koji su u organizaciju Uskrs festa uključeni od 2002. godine u užem organizacijskom timu sudjelovale su i voditeljice ureda HBK za mlade Dijana Mlinarić, Ivana Petrak te Ivana Čogelja. Ovdje svakako treba istaknuti i veliki i nesebični doprinos tajnika Uskrs festa, a tu dužnost su pored već spomenutog Željka Valjaka, još radili: Ivana Petrak, Zvonimir Zelenika, Anita Ivanović, Anita Klobučar, Marija Čališ i Kristina Rubić. 

U nabrajanju osoba uključenih u samu organizaciju festivala svakako treba spomenuti još i glasnogovornike Borisa Sadileka, Tomislava Golubića te Antu Novaka kao i ostale članove Organizacijskog odbora kojeg čine: Zvonimir Ancić, vlč. Enco Rodinis, vlč. Saša Ilijić i vlč. Fabijan Svalina. Namjera ovog nabrajanja nije dizanje spomenika spomenutim osobama ali smatram da ih je u ovom jednom povijesnom nizu vrijedno barem spomenuti, a svatko tko je nešto organizirao zna koliko truda treba da se organizira i koordinira smotra koja obično traje tri dana, u kojoj sudjeluje više od 200 izvođača (većinom amatera), radio, televizija, dva do tri zasebna audio miksa (dvorana, radio i TV) i još mnogi drugi segmenti. Ipak hvala Bogu s više ili manje uspjeha tijekom ove 33 godine Uskrs fest je održan 31 put, i svatko od tih ljudi, kao i autori i izvođači su sukladno svojim sposobnosti utkali u Uskrs fest najbolje što su tog trenutka mogli i znali.

O Uskrs festu pročitajte više na:
„Uskrs fest“ 33 su mu godine tek (već) 2. dio
„Uskrs fest“ 33 su mu godine tek (već) 3. dio

Da biste komentirali, prijavite se.