Za laudato.hr piše:

Slavko Nedić

ponedjeljak, 26. kolovoza 2013. Arhiva kolumne

CSI Cro sacro: 30 godina grupe „Kefa“

Grupa „Kefa“, više ili manje aktivno djeluje trideset godina i ostavili su neizbrisiv trag na hrvatskoj glazbeno-duhovnoj sceni. Grupa je, što direktno što indirektno, svojim pjesmama načinom rada utjecala na mnoge duhovne sastave te danas zasigurno ne postoji duhovni sastav koji u svom misnom ili koncertnom repertoaru nema nekoliko pjesama grupe „Kefa“.
Foto: Laudato

Dvojac zaslužan za osnivanje i rad zajednice a kasnije i grupe „Kefa“ su vlč. Andrija Kišiček koji 1983. u župi sv. Petra u Zagrebu osniva zajednicu mladih „Kefa“, te Emilio Kutleša koji zajednici daje dodatnu glazbenu dimenziju.

A kako je sve krenulo?

Na početku Korizme 1983. godine u župi sv. Petra u Zagrebu tadašnji kapelan (današnji kanonik) vlč. Andrija Kišiček pokreće zajednicu mladih koju naziva „Kefa“. Vlč. Andrija je u to vrijeme već imao bogato iskustvo rada s mladima budući da je pored kapelanske dužnosti u župi sv. Petra obnašao i dužnost predstojnika Katehetskog centra zagrebačke nadbiskupije te organizatora „Uskrs festa“. Zajednica je pod vodstvom vlč. Andrije duhovno brzo rasla. Dolaskom u zajednicu Emilia Kutleše, koji se u međuvremenu preselio iz Prečkog na Kvatrić, „Kefa“ dobiva još jednu dodatnu dimenziju – glazbenu. Emilio je pak svoj glazbeno duhovni put započeo 1976. godine u zajednici malih župe Presvetog Trojstva u Prečkom koji su pored pjevanja na sv. Misi u vlastitoj župi nastupali i po drugim zagrebačkim župama a iza sebe su imali i niz uspješnih nastupa na „Uskrs festu“. Zajednica mladih iz Prečkog se najprije zvala „SMAK" (Sastav Mladih Aktivnih Kršćana) i pod tim su imenom nastupili i na prva dva „Uskrs festa“ (1979. i 1980.) a kao „Trinitas“ na „Uskrs festu“ 1982 i 1983 godine.

Emilijevo dotadašnje glazbeno iskustvo dovelo je do toga da glazba u zajednici mladih iz Petrove postaje vrlo bitan i prepoznatljiv element. I upravo taj spoj duhovnosti vlč. Andrije, glazbenog talenta mladog skladatelja Emilia, te odlične pjevačko sviračke ekipe koja je živjela za „Kefu“ urodilo je time da grupa „Kefa“ mnogostruko prerasta župne okvire i postaje jedna od najznačjnijih grupa hrvatske glazbeno-duhovne scene.  

Pored rada u župi sv. Petra grupa „Kefa“ sudjeluje i u raznim događanjima Hrvatske crkve u domovini i izvan nje (hodočašća, koncerti, susreti mladih, mlade mise, festivali duhovne glazbe i dr.).  Stoga postaju prepoznatljivi, ne samo kao župska zajednica mladih nego i kao samostalni glazbeno-duhovni subjekt.

Ovdje svakako treba spomenuti vrlo zapažene i nagrađivane nastupe grupe i na „Uskrs festu“, tada jedinom festivalu duhovne glazbe Crkve u Hrvata. Dva puta je grupa „Kefa“ na „Uskrs festu“ osvojila prvo mjesto: 1985. za skladbu „Radost postojanja“ te 1996. za neoklasičnu skladbu „Ljubav“. Također su dva puta osvojili i drugo mjesto, 1990. i 2002. godine.  I na „Frama festu“ 1999. godine, kao jedan od rijetkih sastava koji ne dolazi iz franjevačkih župa, „Kefa“ osvaja prvo mjesto sa skladbom „Mir i dobro“, a provincijal fra Petar Anđelović skladbu proglašava naj franjevačkijom pjesmom svih dosadašnjih „Frama festova.“ „Kefa“ se također skoro redovito pojavljuje i na još dva festivala: „Marija fest“ u Molvama te „Bonofest“ u Vukovaru.  

Ipak bez obzira na nastupe na spomenutim festivalima Emilio i grupa „Kefa“ najveću pozornost posvećuju pjevanju u liturgiji na misi mladih. Velik dio pjesama njihovog opusa nastaje upravo za potrebe liturgije. Svojevremeno je čak postojao jedan, na žalost nikad dovršeni projekt grupe „Kefa“ snimanja kompletne mise mladih sa svim pjevanim dijelovima kanona ali i ostalih misnih skladbi. Budući da projekt nikada nije završen neke od tih pjesama su uvrštene na albumu „Kruh“.  

Diskografski opus grupe „Kefa“, s obzirom na trideset godina rada i nije velik. Do sad su objavili samo pet albuma:
„Radost postojanja“, Glas Koncila 1985.
„Idi i reci“, Župa sv. Petra 1987.
„Kruh“, Župa sv. Petra 1993.
„Put ljubavi“, Glas Koncila 2003.
„Hvalospjev ljubavi“, Laudato, 2006,

Emilio i grupa „Kefa“, u svom glazbenom opusu, veliku su pozornost posvećivali  tekstovima te glazbi. Tekstovi grupe „Kefa“ su uvijek svježi i aktualni, bilo da je riječ o odabiru Biblijskih tekstova, posebice psalama, koji su svojom porukom i danas svježi ili o autorskim tekstovima. Kad se govori o autorskim tekstovima grupe „Kefa“ onda ovdje, pored Emilio koji je i sam napisao puno tekstova, svakako treba spomenuti s. Anu Zorku Kojaković čiji se tekstovi odlikuju s jasnom i izraženom duhovnom porukom.

Što se pak glazbe tiče njezin zadatak je da duhovnoj poruci da novu dimenziju. Pjesme grupe „Kefa“ su raspjevane i razigrane a opet dovoljno jednostavne da ih može pjevati i puk. Harmonijska jednostavnost otvara vrata bogate višeglasne razigranosti.  Stoga se slobodno može reći da su upravo skladbe grupe „Kefa“ i Emilia Kutleše najčešće izvođene autorske skladbe na liturgijskim slavljima mladih.

Osim tekstovima i glazbenoj melodičnosti Emilio i grupa „Kefa“ posebnu su pozornost posvećivali interpretaciji ne samo zborskoj nego i solističkoj. Pored zborskih dionica u kojima je Emilio jedan od najvećih stručnjaka hrvatske glazbeno-duhovne scene ovdje svakako treba istaknuti i važan solistički doprinos odličnih pojedinaca poput: Ane Zadro, Ksenije Jelečanin, Martine Pulišelić i Ivane Ćosič te samog Emilia. I upravo taj spoj razigrane melodije i odličnih vokala jedan su od glavnih i prepoznatljivih obilježja grupe „Kefa“.

Ovdje svakako treba istaknuti još jedan bitan element zvučne slike grupe „Kefa“ a to je aranžmani i produkcija pjesama. Što se aranžmana tiče grupa „Kefa“ vrlo često koristi elemente neoklasike koji se osjete ne samo u specifičnim solističkim instrumentima (flauta i violina) nego i korištenjem ostalih  klasičnih instrumenata (gudači, harpsicord i dr.). Ovi elementi posebno su prisutni na „Kefinom“ drugom i trećem albumu. Pridodajući tome još i vješt spoj rock elemenata (čvrsta ritam sekcija, distorzirane gitare) dobiva se prepoznatljiv zvuk grupe „Kefa“. Za to su, pored autora Emilia Kutleše, zaslužni i sami aranžeri koji su svaki na svoj način utkali dio sebe u cijelu glazbenu sliku grupe. A aranžmane na prva dva albuma su uglavnom radili sami članovi uz pomoć Branka Požgajca i Slavka Nediča koji je aranžmanski oblikova i treći album. Ovdje svakako treba spomenuti veliki doprinos Emilia Kutleše koji je radio vokalne aranžmane te Nele Rašin, Marte Kurdne i Bože Pandurići koji su napisali aranžmane za gudače na drugom i trećem albumu. Na četvrtom albumu aranžmane su radili Goran Kanceljak i Adrian Vinković Rangel koji je, kao član sastava uglavnom radio aranžmane svih ostalih skladbi. Stoga je posebnu glazbenu sliku grupi „Kefa“ zadnjih desetak godina unio upravo Adrian svojih bogatim i raznolikim aranžmanima koji su sadržavali elemente od pop rocka, rocka, keltske i latino glazbe protkani jednostavnošću u kojoj je svaki glas i instrument mogao doći do izražaja.

U ovih trideset godina kroz grupu „Kefa“ prošlo je mnoštvo vrhunskih glazbenika koji su danas poznata i priznata imena hrvatske rock, zabavne, klasične i duhovne glazbe. Svoj značajniji trag u ovih trideset godina postojanja grupe „Kefa“ pored voditelja Emilija Kutleše su ostavili i: Mirta Kudrna, Nela Rašan, Ana Zadro, Ksenija Jelečanin, Gordana Toplak, Sanja Ferenčić, Željka Devaj, Krešimir Buntak, Božidar Pandurić, Dinko Leović, Tomislav Meštrović, Anita Fiolić, Ivo Markulin, Marijan Kudrna, Zoran Perić, Martina Csiffary, Jasna Bradić, Mladen Ferenčić, Zrinka Valdin, Silvija Štajcer Šaban, Anita Valjak, Renata Penezić, Kristijan Zorjan Kiki, Vlado Volenec, Martina Kukec Jerković, Ivana Čosić, Martina Pulišelić, Iva Smiljanić, Ranko Smiljanić, Gordana Krstić, Katarina Mihaljević, Marija Klajić, Ines Kovač, Damir Topić te Adrian Vinković Rangel.
Pored, više-manje, stalnih članova grupi „Kefa“ su po potrebi, vrlo rado pomagali mnogi glazbenici, a neki od njih su: Branko Požgajec, Anđelko Krpan, Krešimir Bratković,  Andrea Halužan, Martin Jordan, Martina Radović, Branko Bardun, Goran Kanceljak, Goran Kovačić, Slavko Nedić, Robert Vrbančić, Robert Šipek, Miroslav Sedak Benčić, Miro Kadoić, Boris Trubić, Branko Kanceljak, Marijan Brkić, Davor Senčar i Miro Lesić.

Grupa „Kefa“ je dakle pokrenuta kao dio zajednice mladih župe sv. Petra i tu je  pored predvođenja pjevanja na Misi mladih, sudjelovala i na svim važnijim župskim događanjima do Korizme 2000. godine kada prelaze u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije, na Jordanovcu.  U to je vrijeme, zbog ne riješenih odnosa oko imena „Kefa“ jedno vrijeme su djelovala čak dva sastava pod imenom „Kefa“. Čak su i oba nastupila na „Uskrs festu“ 2005 godine. Skladbu „Glas iz pustinje“ izveo je Emilio Kutleša i grupa Kefa a skladbu „Nebeski cvijet“, koja je i pobijedila, izveli su:  „Kefa iz Petrove“ zajedno s Željkom Marinović i Čedom Antolić, koji je u međuvremenu preuzeo glazbeno vodstvo mladih  iz župe sv. Petra . U pokušaju rješavanja dileme oko vlasništva imena „Kefa“, Emilio i njegova ekipa su se vrlo kratko zvali „Most“. Pod tim su imenom nastupili i na „Frama festu“ 2000. godine sa skladbom „Psalam 25“, ali su ubrzo ipak vratili ime pod kojim su bili prepoznavani i koje su godinama gradili, a mladi iz župe sv. Petra su uzimaju ime „Kefa Stijena“ i pod tim imenom djeluju i danas.

I bez obzira što Emilio od 2006. do 2008. godine preuzima vođenje zbora mladih u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu, a nakon toga četiri godine vodi zbor „Credo“ u župi Josipa Radnika u Gajnicama, grupa „Kefa“ ostaje njegova trajna ljubav.

Grupa „Kefa“ djeluje i danas, istina povremeno i prigodno, a jedna od prigoda pored festivala duhovne glazbe je i pjevanje svake druge subote u mjesecu na večernjoj misi u župi sv. Petra u Zagrebu gdje je sve, prije 30 godina, i započelo.

„Kefa“ je bila i ostati će veliki uzor mladim zborovima i sastavima koji izvode duhovnu glazbu, ne samo zbog svojih pjesama nego i načina na koji prenose Božju poruku pjesmom. Oni su dokaz da se može  pjevati duhovna glazba i uz to imati duhovno, literarno i teološki dobre i suvremene tekstove. Da se može pjevati višeglasno a uz to zvučati čvrsto. Jednom riječju zvučati dobro i u studiju i uživo a biti duhovni band.

A pjesme grupe „Kefa“ su posebna i hvale vrijedna cjelina.  A dobrih pjesama kod njih ima na pretek. Navest ću ovdje samo one, najpoznatije i najpjevanjije po našim crkvama: „Hvalospjev ljubavi“, „Dušo Kristova“ „Idi i reci“, „Hvala Ti“, „Ovo je dan“, „Jedina“, „Isuse Kralju“, „Utočište grešnih“, „Sretan dan“, „Kruh“, „Glas iz pustinje“, „Psalam 8“ („Bože Gospode naš, divno je ime Tvoje“), „Hvalospjev“ („Kličimo Bogu On dobar je i velik“) i druge. Upravo su one dokaz da će grupa  „Kefa“ živjeti puno duže od dosadašnjih trideset godina.

Da biste komentirali, prijavite se.