Za laudato.hr piše:

Slavko Nedić

srijeda, 27. studenog 2013. Arhiva kolumne

Pogled na album „Pjesma nad pjesmama“ VIS-a Jukić

„Pjesma nad pjesmama“ naziv je zanimljivog albuma duhovne glazbe na kojem najpoznatije pjesme sastava „Jukić“ iz Sarajeva izvode poznata imena hrvatske pop i zabavne glazbe: Tereza Kesovija, Nina Badrić, Ivan Mikulić, Ivana Vrdoljak Vanna, Ivana Husar Mlinac, Doris Dragović, Željko Bebek, Marija Husar Rimac, Zorica Kondža i Kemal Monteno.
Foto: Arhiva

Na albumu se nalazi dvanaest pjesama, od kojih prvih deset izvode već spomenuti pjevači, dok zadnje dvije izvodi Anto Kovačić voditelj jedne od zadnjih generacija sastava. S tim se željelo pokazati da VIS (vokalno instrumentalni sastav) „Jukić“, kojeg su još davne 1969. godine osnovali franjevački studenti teologije u Sarajevu, u novoj generacijskoj postavi djeluje i dan danas.

Autori glazbe na ovom, kao i na dosadašnjih pet albuma VIS-a „Jukić“ su sami članovi sastava. Tako se na ovom albumu nalaze skladbe koje su napisali: fra Ivan Opačak, fra Mirko Filipović, fra Joso Oršolić, Anto Rajić, fra Nikica Zlatunić, Ante Kovačić i Darko Rubčić.

Što se pak tekstova pjesama tiče članovi sastava „Jukić“ studenti teologije, nisu si htjeli ali ni smjeli dopustiti banalnost niti sladunjavost. Ideja vodilja od početka a to je ostalo i kod svih ostalih generacija sastava je da tekstovi moraju biti ne samo i poticajni i prožeti kršćanskom zrelošću nego i pjesnički zreli, duboki i kvalitetni. Potraga za takvim tekstovima dovela je „Jukićevce“ do biblijskih i književnih tekstova koji su činili kostur ne samo skladbi na prvom nego i na ostalim albumima koje su snimile kasnije generacije sastava. Ovdje svakako treba istaknuti odlične tekstove pjesnika fratra fra Mirka Filipovića, člana druge generacijske postave „Jukić“ čiji se tekstovi nalaze na svim dosadašnjim albumima „Jukića“ pa tako i ovom. Ipak ne želeći umanjivati autorski tekstualni doprinos samih članova, htio bih skrenuti pozornost na dio tih probranih književno duhovnih tekstova koji se nalaze i na ovom albumu: „Pjesma nad pjesmama“ biblijski tekst, „Negdje mi netko“ - August Đarmati, „Nađeni Bog“ - Antun Branko Šimić, „Uhapšen u svojoj magli“ - Tin Ujević, „Kad budem velik kao mrav“ - Anđelko Vuletić te „Eli! eli! lamâ azâvtani?!“ - Silvije Strahimir Kranjčević.

Kad se tome pridoda i odlična interpretacija naših poznatih i priznatih solista dobiva se zanimljiv rezultat u kome su odlične pjesme zasjale u posve novom svjetlu.

„Objavljivanjem glazbenog nosača zvuka 'Pjesma nad pjesmama', naša je želja da što više ljudi čuje i upozna pjesme franjevačkog sastava VIS-a 'Jukić' iz Sarajeva, jer mislim da je to vrijedna kulturna i duhovna baština koju valja sačuvati i prenijeti novim generacijama. Osobno gledajući, najveće bogatstvo našao sam u sadržaju pjesama. Upravo zbog ozbiljnosti i težine tekstova bilo mi je jasno da ćemo trebati ozbiljne vokale i velike interprete, što mi je bio poseban izazov“ istaknuo je glazbeni producent albuma Ante Gelo iznoseći svoje dojmove rada na albumu.

Uz Antu Gelu veliku podršku realizaciji albuma su dali: Ivana Husar Mlinac bez čije nesebične volje ovaj album vrlo vjerojatno nikad ne bi bio dovršen, zatim Mariji Husar Rimac i Djordjiji Palić koje su uz Ivanu otpjevale sve prateće vokale. Svoj nesebični doprinos dala je i vrhunaska glazbena ekipa instrumentalista od koji svakako treba spomenuti Roberta Vrbančića, Marka Matoševića i Gorana Kovačića.

Na realizaciji albuma su također sudjelovali Ivana Putica i Valtko Blažanović koji su radili omotnicu albuma, Slavko Nedić urednik izdanja, te članovi Udruge Vine Mihaljević i Anto Franičević koji su s Lidijom Samardžijom odradili organizajsko-realizacijske poslove. Pjesme su snimane u četiri različita studija u Zagrebu, Splitu i Mostaru (Morris studio Mire Vidovića, Gelo studio, Studio Nenada Šiškova i Studio Zorana Milovića) dok su miks i mastering rađeni u studijima Mire Vidovića i Ante Gele. Za kraj svakako treba spomenuti i izvođače koji su svojom osobnom interpretacijom dali konačni pečat albumu: Tereza Kesovija, Nina Badrić, Ivan Mikulić, Ivana Vrdoljak Vanna, Ivana Husar Mlinac, Doris Dragović, Željko Bebek, Marija Husar Rimac, Zorica Kondža i Kemal Monteno. Svi su se oni  velikodušno odazvali pozivu Ante Gele da sudjeluju u ovom posebnom glazbeno-duhovnom i humanitarnom projektu.

Nakladnici albuma „Pjesma nad pjesmama“ su Cro sacro etikeka Hrvatskoga katoličkog radija, Croatia Records te Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko koja je i inicijator realizacije ne samo albuma nego i cijelog projekta čiji je album jedan od nositelja. Sunakladnici albuma su FMC Svjetlo riječi i HKD Napredak.

Uz album „Pjesma nad pjesmama - izbor pjesama VIS-a Jukić“ objavljena je i pjesmarica s melodijskim dionicama te napisanim akordima svih pjesama na albumu. Dodatak je to vrlo rijedak u Hrvatskoj diskografiji, međutim vrlo zanimljiv onima kojima note nešto znače, stoga notna knjiga nije integralni dio CD-a nego se nabavlja posebno.

Popis pjesama i izvođača albuma „Pjesma nad pjesmama“

1. Pjesma nad pjesmama - Tereza Kesovija
2. Negdje mi netko - Nina Badrić
3. Eli! Eli! (Na križu moje Bosne) - Ivan Mikulić
4. U novi dan bez imena - Ivana Vrdoljak Vanna
5. Nađeni Bog - Ivana Husar Mlinac
6. Uhapšen u svojoj magli - Doris Dragović
7. Kada budem velik kao mrav - Željko Bebek
8. Nikad (Kad polomim svoja brda) - Marija Husar Rimac
9. Ovdje ja - Zorica Kondža
10. Pjesma za druge (Ana) - Kemal Monteno
11. Kada ptice polete - Anto Kovačić
12.  Eli! Eli! Lamâ azâvtani - Anto Kovačić

Neke zanimljivosti vezane uz sastav „Jukić“ i album „Pjesma nad pjesmama“

VIS „Jukić“ je jedan od  rijetkih glazbenih sastava koji uz dubrovački „Veritas“ te splitske sastave „Dominik“, i „Sperantes“ djeluje neprekidno od 1969. godine, što znači već 44 godine. Mislim da se ovolikom trajnošću ne može pohvaliti nijedan sastav na svjetovnoj glazbenoj sceni. Na žalost ipak se za njih nije pronašlo prostora u televizijskom serijalu „Naši dani“ koji govori o povijesti hrvatske rock scene.

VIS „Jukić“ je ime dobio po fra Ivanu Franji Jukiću, bosanskom franjevcu, prosvjetitelju, etnografu, pjesniku, književniku, publicistu, putopiscu, jezikoslovcu, kulturnom, znanstvenom i političkom djelatniku. Rođen je u Banjaluci 1818. godine, a umro u izgnanstvu u Beču 1857.

Jedan od osnivača sastava „Jukić“ bio je i fra Šimun Šito Ćorić pjesnik, esejist, dramski pisac, profesor, skladatelj i kantautor. Fra Šito se i danas aktivno bavi glazbom i objavio je više od petnaest albuma duhovne glazbe te nekoliko musicala.

Skladbu „Kad budem velik kao mrav“ koja se izvorno nalazi na prvom albumu „Tko me to nepoznatog voli“ (1982. godina) na ovom albumu izvodi Željko Bebek. To je prva snimljena duhovna Željka Bebeka. Dobri poznavatelji rada Željka Bebeka znaju da je 1974 godine kao član grupe „Jutro“snimio jednu skladbu u kojoj je također htio biti netko drugi, riječ je o skladbi „Kad bi bio bijelo dugme“ nakon koje sve postaje povijest. Bebek 40 godina kasnije htio bi biti velik kao mrav.

Svoju diskografsku duhovnu premijeru na ovom albumu ima još jedan sumještanin sastava „Jukić“ Kemal Monteno koji izvodi skladbu „Pjesma za druge (Ana)“ koja se bavi jednom teškom temom pobačaja te dvoličnosti ljudi vezano uz tu temu. Naime Ana se ubila zbog kompliciranosti „situacije“ u kojoj se našla, „a tri su druge ostale uvijek, na glasu poštenja u njezine u selu, jer su na vrijeme sasjeći dale već tri života u svome tijelu“.
    
Godine 1974. VIS „Jukić“ kreće u nabavu nove opreme te od Ivice Propadala koji je u to (a i danas) bio član grupe „Teška industrija“ kupuju vrlo moćno 100W pojačalo „HI-SOUND“. Iako je to bila, danas skoro nepoznata kopija „Marshall“ pojačala ipak poslužilo svrsi i „odradilo“ jako puno Misa i koncerata duhovne glazbe.

Odabir Ante Gele za glavnog glazbenog kreatora išao je sporednim putem. Naime, kada je prilikom posjeta Vukovaru predsjednik Udruge Vine Mihaljević u franjevačkom je samostanu razgovarao o namjeri realizacije albuma pjesama VIS-a „Jukić“. Razgovoru je bila nazočna i gđa Vilma Vidović koja aktivno sudjeluje u kulturnom životu župne zajednice sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Ona je, onako usputno rekla: „ako mislite nešto snimati, imate mog sina Miru u Zagrebu i on ima studio, možete se njemu obratiti“. I tako je to i bilo. Miro Vidović je stavio svoj studio (Morris Studio) na raspolaganje te preporučio Antu Gelu kao idealnu osobu za aranžiranje tog albuma.

Kostur realizacijske ekipe i ovog albuma su uz: Antu Gelu činile i sestre Husar kojima ovo nije samo „izlet“ u glazbeno-duhovne vode. Naime njih dvije, između ostalog vode glazbeni dio „Bono festa“, festivala duhovne glazbe koji se svake godine održava u Vukovaru. Marija Husar Rimac je i umjetnička direktorica istog festivala.

Skoro ista realizacijska ekipa: Ante Gelo, sestre Husar, Lidija Samadžija i Slavko Nedić  prije desetak godina realizirala je vrlo sličan album pod nazivom „Tvoje ljubavi sam žedan“ na kome deset naših najpoznatijih pjevača (Nina Badrić, Toni Cetinski, Oliver Dragojecić, Doris Dragović, Gibonni, Petar Grašo, Giuliano, Ivana Husar, Marija Husar, Tedi Spalato, Miroslav Škoro iVanna) izvodi deset najpoznatijih duhovnih skladbi. I ovaj je album sniman u studiju Morris Mire Vidovića a nakladnici i tog albuma su bili su Cro sacro etiketa i Croatia Records. Album „Tvoje ljubavi sam žedan“ osvojio je čak tri nominacije diskografske nagrade  Porin 2005 godine.

Snimanje prvog albuma „Tko me to nepoznatog voli“ sastava „Jukić“ započelo je u Sarajevu u studiju Brane Likića iz grupe „Rezonansa“ a nastavljeno je u Bošnjacima u studiju „Rockoko“ Želimira Babogredca. Bilo je to 1982. godine, a 30 godina kasnije „Jukić“ i Želimir su ponovno zajedno u ovom izdanju budući da je jedan od nakladnika albuma upravo Croatia Records na čijem je čelu Želimir Babogredac.

Snimanje drugog albuma „Uhapšen u svojoj magli“ održano je u zagrebačkom studiju „Monitor Audio Studio“ Alana Schmidtbauera. Jedan od glavnih vokala na tom albumu bio je i fra Janko Ćuro danas ravnatelj franjevačkog medijskog centra „Svijetlo riječi“. Aranžer i producent albuma bio je Slavko Nedić, urednik izdanja albuma „Pjesma nad pjesmama“.

Treći studijski album „Jukića“ nazvan „Povratak“ sniman je u vlastitom improviziranom studiju u Samoboru gdje je franjevačka teologija bila premještena za vrijeme ratnih događanja u Bosni. Album je miksan u „HBton“ studiju u Zagrebu a produkciju ponovno potpisuje Slavko Nedić dok aranžmane skoro svih pjesama potpisuje mladi i glazbeno vrlo nadareni Anto Kovačić danas profesor glazbe na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Anto je radio aranžmane i za četvrti studijski album „Jukića“ „Ljubav koja mijenja svijet“ te je kao aranžer sudjelovao i u snimanju dviju novih pjesama koje su se našle na kompilaciji „Jukić 25 godina“ i dviju novih skladbi na albumu „Pjesma nad pjesmama“.

Diskografija VIS-a „Jukić“ iz Sarajeva

Diskografski niz sastava „Jukić“ kao i mnogih drugih duhovnih sastava, s obzirom na godine postojanja nije velik. Ideja je bilo ali novaca, pa često i razumijevanja od strane mjerodavnih baš i nije bilo. Ipak „Jukić“ u svojih skoro 45 godina snimio je četiri studijska albuma, iza kojih je ostalo jako puno pjesama koje i danas žive na misama i susretima mladih.

1. „Tko me to nepoznatog voli“, nakladnik Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982. godine
2. „Uhapšen u svojoj magli“, nakladnik Tebis Sarajevo 1991. godine
3. „Jukić 25 godina“, nakladnik franjevačka teologija Sarajevo, Samobor 1995. godine
4. „Povratak“, nakladnik franjevačka teologija Sarajevo, Samobor 1996. godine
5. „Ljubav koja mijenja svijet“, nakladnik Franjevačka teologija Sarajevo, Sarajevo 1999. godine
6. „Pjesma nad pjesmama“, nakladnici Cro sacro, Croatia Records i Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko, Zagreb 2013. godine

Da biste komentirali, prijavite se.