Za laudato.hr piše:

Tanja Popec

srijeda, 28. prosinca 2011. Arhiva kolumne

Kako je Dijete osvojilo svijet!

I dok ga mnogi neće niti nazvati imenom Isus, mnogi čak za Njegovo ime nisu niti čuli ili im jednostavno nije postalo blisko i osobno, ipak će za Božić djelovati konkretno kroz ljubav prema bližnjima.

Jeste li primijetili kako se ozračje u kojem živimo i radimo promijeni u vrijeme Božića? Sve postaje nekako toplije, ljepše, više je strpljenja jednih s drugima, više radosti i susreta. Sveta Edith Stein jednom je rekla: „Na Božić se događa nešto izvanredno, kao da se osjeća neka plima dobrote, pa i onaj koji ne vjeruje osjeća se pogođen tako da i on učini nešto dobra.“ Ne mislim ovdje na darove, obilje hrane, slobodne dane, prigodno kupovanje ili blještavilo koje ispunjava naše ulice i trgove. Mislim na onu jezgru Božića koja se stvori u duši i čovjek jednostavno ne može reagirati drugačije nego dobro, plemenito, pažljivije i osjećajnije. Takav pristup Božiću otvara nam pogled i na one koji nisu vjernici, a također djeluju po principima Evanđelja. Čak i oni koji za Krista ne znaju ili ne žele znati imaju potrebu darivati, sudjelovati u humanitarnim akcijama, čestitkama poželjeti mir i dobro, blagostanje, zdravlje i radost. I njima se događa Božić, ili bolje rečeno, Božić ih zahvaća i budi u njima onu iskonsku dobrotu koja je upisana u ljudsku narav, a sada je probuđena pogledom djetešca Isusa. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u božićnoj misi (na kojoj je sudjelovao državni vrh – Josipović, Šprem, Milanović) rekao je da je „Božić slavlje koje zahvaća ljude u puno širem opsegu od njihove pripadnosti Crkvi. Božić nosi u sebi vrijednosti koje se prepoznaju na općeljudskoj razini.“ Niti jedan društveni događaj nema toliku snagu probuditi osjetljivost jednih za druge kao Božić. Dakle, Božić je događaj koji ima posljedice za sve, a ne samo za vjernike.

Anđeli među nama

Pogledamo li samo nekoliko prigodnih akcija koje su se događale uoči Božića, vidjet ćemo kako se u njima događa pobjeda života i dobra. Hrvatski Caritas sa akcijom „Za 1000 radosti“ već punih osam godina osmišljava načine kako pomoći najugroženijim obiteljima. Brojne vjerske udruge i zajednice pokreću humanitarne prodaje prigodnih darova, a volonteri rade za potrebne. Hvalevrijedna je vijest objavljena sredinom mjeseca da je deset socijalno ugroženih obitelji iz raznih krajeva Hrvatske primilo novčanu pomoć iz ostavštine jednog pokojnog svećenika u ukupnom iznosu od 60 tisuća kuna. Tu su i potpuno svjetovni projekti koji idu u prilog životu, poput akcije „Želim život“ u kojoj, iako već pet godina nije s nama, Ana Rukavina i dalje živi zahvaljujući svojoj majci Mariji i sestri Gordani čijom je ustajnošću i domišljatošću zaživio poticaj darivanja krvi iz pupkovine kako bi se došlo do krvotvornih matičnih stanica koje povećavaju mogućnost spašavanja života. Iako ova akcija nije božićna, ipak ide u prilog životu upravo u vrijeme kada Crkva slavi Život. I mediji su dali svoj doprinos pripremi Božića u srcima građana Hrvatske. I dok se od katoličkih medija očekuju prigodni sadržaji, vrijedi uočiti da se i nekatolički mediji bave kršćanskim vrijednostima i promoviraju ih. Tako ste na jednom svjetovnom radiju mogli iz tjedna u tjedan pratiti akciju traženja Božićnih anđela, u kojoj su slušatelji „prijavljivali“ svoje dobročinitelje koji su im pomagali u nevjerojatnim situacijama svakodnevnog života. I radio valovi postali su ispunjeni pozitivnim nabojem koji se širio radioprijemnicima i poticao i druge da u svojoj okolini primjete dobre i požrtvovne ljude. Na nacionalnoj razini, pak, to čini Udruga „Ponos Hrvatske“ koja organizira godišnju dodjelu nagrade pod ovim imenom za hrabre pojedince ili skupine koji su se iskazali svojim poštenjem, hrabrim djelom, spašavanjem života, ukratko onim vrijednostima koje izviru iz Evanđelja. Iako je ovo samo jedan mali isječak „eksplozije dobra“ koja se dogodila u Hrvatskoj uoči Božića, a i tijekom godine tinja u nositeljima sličnih projekata, već iz ovih nekoliko primjera možemo zaključiti da u nama ima snage za dobro i pozitivno. I život s anđelima oko nas sigurno postaje ljepši. Jeste li se ikada pitali zašto se na vrh bora stavlja anđeo? Anđeli su Božji glasnici. U Marijinu životu anđeo Gabrijel bio je glasnik utjelovljenja Sina Božjega po Duhu Svetom, a za pastire u Betlehemu anđeo je bio glasnik vijesti rođenja Spasitelja, Krista Gospodina.  Uz njega dolazi „silna nebeska vojka hvaleći Boga i govoreći: 'Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim'.“ (Lk 2,13-14). Anđeli među nama glasnici su i svjedoci dobra i tako potrebni hrvatskoj svakodnevici. No, to nisu neki drugi. Svatko od nas može biti anđeo, glasnik dobrote i ljubavi.

Božićni stil života tijekom cijele godine?

Božić sigurno nije sladunjava priča. Nema ništa privlačno u odbačenosti koju je u Betlehemu doživio Isus, u hladnoj štalici u koju su se sklonili Josip i Marija, kao ni u grubim jaslama i slami na koju su položili djetešce Isusa. No, Božje je oko u Isusu Kristu pogledalo i ispod grube ljudske površine i dohvatilo srce, upravo ono središte iz kojega izvire plemenitost kojoj smo svjedoci u Božićno vrijeme. To je Dijete već prvih dana osvojilo i pastire i mudrace čiji su svjetovi do tada zasigurno vodili različitim putovima. S njim je došao novi smisao. Pastiri su, nakon što su poslušali glas anđela koji ih je uputio u štalu, slavili i hvalili Boga za sve što su vidjeli i čuli (usp. Lk 2,20), a mudraci su se, nakon što su slijedili zvijezdu, poklonili mladom Kralju (usp. Mt 2,11). Ova dva svijeta govore o dvije stvarnosti koje vode do Boga: mudraci su tražili i raspitivali se gdje je novorođeni kralj, a pastiri su povjerovali glasu anđela. Možemo li i mi po dobroti ljudi koji nas okružuju, koji se iznenada pojave u najnevjerojatnijim situacijama i našem životu daju novu kvalitetu, zaključiti o dobroti Onoga koji nas je stvorio? Jesmo li dovoljno ponizni i, unatoč svoj mudrosti i znanju koje imamo, poput mudraca s Istoka Boga tražiti u priprostoj stvarnosti? Zbog njega za Božić pomažemo potrebnima, u siromašnima, ostavljenima, starima i nemoćnima tražimo Božje lice i činimo im dobro. Kardinal Bozanić osobe pogođene bijedom, onom materijalnom, društvenom ili duhovnom, kojima smo osobito bliski ovih dana, smatra znakom prisutnosti Isusa Krista: „one su 'sakrament betlehemskoga Djeteta i kalvarijskoga Patnika'.“ Zamislite kako bi život bio lijep kada bismo živjeli ovim Božićnim stilom? Je li moguće ovako pozitivno, vedro i hrabro živjeti i tijekom cijele godine? Božićni stil je istodobno stil pastira – onih koji vjeruju i stil mudraca – onih koji traže. Papin generalni vatikanski vikar kardinal Angelo Comastri smatra da nas na plemenito djelovanje za Božić potiče nešto izvanredno što se događa u Isusovom rođenju: „Božićno  otajstvo nadilazi naša obična ljudska shvaćanja, jer Bog je ušao u našu stvarnost da bi je preobrazio svojim milosrđem i vratio nam radost djece Božje.“ A za radost je potrebna sloboda od svake oholosti i iskreno srce u kojem do izražaja dolazi dobrota koju je Bog položio u svakoga čovjeka kada ga je stvarao na svoju sliku.

Božić živi u konkretnim djelima

I dok ga mnogi neće niti nazvati imenom Isus, mnogi čak za Njegovo ime nisu niti čuli ili im jednostavno nije postalo blisko i osobno, ipak će za Božić djelovati konkretno kroz ljubav prema bližnjima. Oni koji se deklariraju kao ateisti ili agnostici ipak božićne dane provode u obitelji i zajedništvu s najdražima. Obiteljsku toplinu Bog je odabrao za rođenje i odgoj svojega Sina. Time je posvetio sve naše obitelji. I ako ih njegujemo kao svoje najveće blago, nalazimo zajednički jezik s Bogom. I u tome vidimo kako se Djetetove ručice pružaju prema našoj stvarnosti, bez obzira radi li se o onima koji ga zovu Imenom ili o onima koji to ne žele spominjati. Božić je, prema tome, događaj u kojem je Dijete pobijedilo odrasle, Poniznost zasjala nad ohološću, Ljubav slomila tvrdoću. Po riječima zagrebačkog nadbiskupa, „svojim ulaskom u ovaj svijet po Isusovu rođenju Bog daje svakom čovjeku mjesto u svojoj povijesti pozivajući ga na odgovornost za povjereni mu dio ljudske povijesti.“ Primjenimo li logiku Božića, logiku poniznosti, na svoju svakodnevicu, ima nade da će nam zaista biti bolje! S tim mislima želim vam blagoslovljene božićne dane i sretnu Novu 2012. godinu!

Da biste komentirali, prijavite se.