Proslava sv. Jakov i obljetnica uspostave Gospićko-senjske biskupije

Umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović održao je sat crkvene povijesti na temeljima katedrale. Zajedno sa svećenicima i vjerničkim pukom pohodio je ostatke drevne katedrale te pojasnio povijesni kontekst njenog nastanka i nestanka.
Autor: ika.hr/Laudato/D.T. Photo: IKA srijeda, 26. srpnja 2017. u 13:02

U Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini 25. srpnja svečano je proslavljen blagdan zaštitnika drevne krbavske katedrale, sv. Jakova, kao i 17. obljetnica od osnutka Gospićko-senjske biskupije. Misno slavlje predvodio je umirovljeni biskup Mile Bogović u suslavlju više svećenika, među kojima čuvara nacionalnog svetišta Josipa Šimatovića, slunjskog župnika i dekana mons. Mile Pecića, duhovnika Opusa Dei mons. Jorgea Ramosa, vonog kapelana s poligona Slunj don Milenka Majića i sužupnika Udbine Jure Tuteka.

- Pola tisućljeća nekadašnja katedrala Sv. Jakova bila je zapuštena i prekrivena trnjem i dračem, sve dok na njenim ostacima nije okupatorska voska ukopala moćno naoružanje. Nakon Domovinskog rata pronađeni su zidovi katedrale a kasnije su se od tog kamenja počeli postavljati novi temelji druge crkve u kojoj je sv. Jakov našao svoje dostojno mjesto i čime je nastavljena pobožnost ovog prostora - istaknuo je biskup Bogović. 

Govorio je zatim o liku sv. Jakova s naglaskom na njegovo mučeništvo i veličinu unatoč vlastitim slabostima. 

- Herod ga je pogubio mačem, čime je posijana mučenička krv kao sjeme budućih kršćana. Ljudi kada su slabi onda su jaki, isticao je sv. Pavao. Bilo je u ovom svijetu brojnih carstava, društava i ustanova, no sva su propala. Na ovom mjestu nismo se prije osjećali ugodno niti po danu a sada ovdje imamo CHM, Memorijalni park i budući Svehrvatski grob. Tajna dugovječnosti Kristove Crkve leži u istini i nenasilju. Svako društvo u kojemu postoji pravo na laž, ugrađuje u sebe destrukciju i nasilje. To se može opipati u suvremenom društvu, ali se ono ne odriče ni jednoga ni drugoga. Jedini tko je bez laži i nasilja je Crkva - zaključio je biskup Bogović.

Istoga dana umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović održao je sat crkvene povijesti na temeljima katedrale. Zajedno sa svećenicima i vjerničkim pukom pohodio je ostatke drevne katedrale te pojasnio povijesni kontekst njenog nastanka i nestanka, kao i arhitektonski značaj nekadašnje katedrale. 

- Ovdje se u prošlosti nalazio grad Krbava, jer se katedrale nisu gradile u mjestima koja nisu imala status grada. Ovdje su vjerojatno bili benediktinci s opatijom sv. Martina, koji su u vremenu Karla Velikog bili najznačajniji u pokrštavanju i vremenu ekspanzije franačke države. Prodorom Mongola godine 1242. katedrala stradava, a prodorom Turaka godine 1460. kaptol i biskup sele se na Modruš. Katedrala je bila građena u gotskom stilu s dugim svetištem što je znak da je imala obilježje katedrale, jer je svetište služilo za ukapanje biskupa i kanonika. To je otkriveno u arheološkim iskapanjima djelatnika Zadarskog muzeja kao i Muzeja Like - istaknuo je biskup Bogović.

 Ukazao je na susjedne vrhove Plješivice na kojima su imali svoje utvrde krbavski knezovi Kurjakovići. 

- Najpoznatiji je bio posljednji hrvatski knez Ivan Karlović, kojeg zovu hrvatskim Jobom jer je ostao bez svega, a koji je pokopan u Remetama. Iz temelja katedrale Sv. Jakova uzeta su tri kamena koje je blagoslovio na riječkoj delti papa Ivan Pavao II. za Crkvu hrvatskih mučenika, crkvu Bl. A. Stepinca u Ogulinu kao i crkvu na Plitvicama. Taj posljednji još čeka da bude ugrađen - zaključio je biskup te zatim predvodio molitvu za sve poginule u povijesti za domovinu.

 
Da biste komentirali, prijavite se.