Svećeničko hodočašće Majci Božjoj od Krasna

„Ovo hodočašće u Marijinu mjesecu svibnju znak je naše povezanosti s nebeskom Majkom, ali i znak naše zahvalnosti Bogu za dar Gospićko-senjske biskupije u kojoj neumorno radimo na njivi Gospodnjoj“, istaknuo je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić u pozivu svećenicima na to hodočašće odnosno susret, koji je upriličen u petak 26. svibnja u Gospinu svetištu na Krasnu.
Autor: IKA/Laudato/N.B. Photo: IKA subota, 27. svibnja 2017. u 18:08

Istim je riječima biskup Križić pozdravio okupljene svećenike i umirovljenog biskupa Milu Bogovića, na početku misnoga slavlja, istaknuvši kako je veoma značajno što je Gospićko-senjska biskupija Majku Božju od Krasna izabrala za svoju zaštitnicu. Dodao je također da „ta činjenica ne smije biti samo podatak u Spomenici, nego, posebno za svećenika, poticaj na veću pobožnost Mariji, a poglavito pod vidom zahvalnosti.“

Susret je započeo okupljanjem kod svetišta, a potom je u crkvi održano pokorničko bogoslužje koje je vodio generalni vikar mons. Tomislav Šporčić, nakon čega su svećenici imali prigodu za sakrament pomirenja. U koncelebriranom misnom slavlju, u kojem je sudjelovalo tridesetak svećenika, biskup Križić propovijed je posvetio prigodnoj, ali vrlo aktualnoj temi - povezanosti Marije i Duha Svetoga.

U prvom dijelu propovijedi iznio je kratki povijesni prikaz odnosa vjernika i teologije prema Mariji i Duhu Svetomu u Katoličkoj Crkvi, posebno istaknuvši neke prigovore koji su dolazili od pojedinih protestantskih teologa glede prenaglašavanja Marijine uloge uz zanemarivanje Duha Svetoga.

- Bez sumnje je da su protestanti u mnogo čemu imali pravo, ne toliko glede pretjerivanja u naglašavanju uloge Marije u Isusovu i kršćanskom životu, nego više zato što se nije dalo pravo značenje i prava uloga Duhu Svetomu - rekao je biskup, dodavši da je to posljedica činjenice što se u određenim vremenima uz mariologiju nije razrađivala i pneumatologija, koja kao da je bila ostavljena po strani.

Svojevrstan preokret u tome dogodio se pobudnicom „Marialis cultus“, koju je u veljači 1974. objavio papa Pavao VI. Nakon što je Papa pozvao na „reviziju pobožnih vježbi prema Djevici“, upozorio je na drugi vid Marijina štovanja, istaknuo je biskup i naveo Papine riječi: „Pošto smo tako upozorili na kristološko usmjerenje Djevičina štovanje, čini nam se korisnim dozvati u pamet da je veoma prikladno da se na odgovarajući način u marijanskom štovanju istakne jedna od kritičnih sastavnica vjere: osoba i djelo Duha Svetoga“.

Potom je mons. Križić naveo mnoga mjesta iz Sv. pisma koja spominju povezanost Marije i Duha Svetoga, istaknuvši na kraju da u Matejevu evanđelju prva poruka neba zemlji glasi: „Josipe, sine Davidov, nemoj se bojati uzeti k sebi Mariju, jer ono što je u njoj začeto, po Duhu je Svetom.“ Dakle, možemo reći da je ta poruka – „ne boj se uzeti k sebi Mariju“ - upućena svim kršćanima od tada do danas, dodao je biskup i zaključio da je ta „poruka upućena i svima nama danas: mi smo je uzeli kao zaštitnicu naše mlade biskupije; uz Mariju ćemo sigurno naše svećeništvo živjeti savršenije i vršiti svećeničke dužnosti puno radosnije.“

Drugi dio susreta održan je u dvorani hotela iznad svetišta, gdje su svećenici, nakon nekoliko biskupovih obavijesti, u raspravi koju je vodio mons. Šporčić raspravljali o temi nove pastoralne godine, odlučivši da će biti posvećena obitelji, nakon čega je iznesen prijedlog da se osnuje i biskupijski Ured za obitelj.

Prihvaćen je također prijedlog da se na kraju misnoga slavlja u cijeloj biskupiji moli Ispovijest vjere Hrvata katolika. Potom je generalni vikar izvijestio o pojedinostima biskupijskoga obiteljskog hodočašća u Ludbreg, u svetište Predragocjene Krvi Kristove, a na povratku u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu.

Na kraju je ogulinski dekan preč. Robert Zubović izvijestio o trenutačnom stanju organiziranja hodočašća u Fatimu u listopadu. Hodočasnički susret svećenika završio je objedom, koji je u hodočasničkoj kući upriličio čuvar župnik Kutereva i Krasna te čuvar krasnarskog svetišta Mario Vazgeč.

 

Da biste komentirali, prijavite se.