''Maribor: Najveće stratište Hrvata'' naziv je nove knjige i dokumentarnog filma publicista i istražitelja jugo-komunističkih zločina Romana Leljaka, predstavljenih u četvrtak 1. ožujka u prepunoj Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Predstavljanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Knjiga i film govore o partizanskim zločinima u Teznom kraj Maribora gdje je u svibnju 1945. stradalo 30 tisuće Hrvata, a njihova posebnost je i to što su napravljeni samo temeljem arhivske građe koju je autor dobio u Vojnom arhivu u Beogradu.

Govoreći o svom istraživanju Leljak je rekao kako su hrvatski i slovenski arhivi 'očišćeni' od važne dokumentacije još 1990. godine, za razliku od Srbije gdje se nije mijenjala politička situacija jer je  Milošević kao šef Centralnog komiteta ostao na vlasti.

- Zato sam tamo i mogao pronaći sve ove dokumente koji govore što su partizani radili. Ono što sam našao je dokumentacija partizanskih jedinica, partizanskog glavnog štaba Hrvatske i partizanskog generalštaba JNA, a govore tko je bio odgovoran i  tko je rukovodio s ratnim zarobljenicima te koliko je tih zarobljenika bilo na križnom putu. Ono što je posebno važno što sada sa sigurnošću znamo jest da je Tito bio upoznat sa svim zločinima i da je iz Zagreba nadzirao provođenje egzekucije. Velik problem vidim u tome što je nas istraživača jako malo. S područja Slovenije i Hrvatske, koliko znam, ja sam jedini koji odlazim u te arhive, ali sve što sam pronašao u cijelosti sam kopirao i predat ću u Hrvatski državni arhiv. U tim dokumentima se jasno vidi i brojka koliko je civila i vojnika likvidirano završnom operacijom između 9. i 15. svibnja 1945. godine u Mariboru. Titovi su partizani tada likvidirane zakopavali u protutenkovske rovove na Teznom. Iz dijela tog rova 1999. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 1187 žrtava zbog gradnje autoceste Lendava-Ljubljana, ostali, njih približno 28000, čekaju na dostojanstven pokop – naglasio je slovenski istraživač.

U nastavku Leljak je upozorio kako tamo do sada nije postavljeno nikakvo spomen obilježje, niti jedan križ.

- Ostaci tih ljudi još su uvijek u Tezenskoj šumi koja se planira posjeći te se planira pretvorba u poljoprivredna zemljišta. Danas se gotovo svaki narod u Europi pobrinuo se za svoje mrtve iz Drugoga svjetskog rata, osim Hrvatske i Slovenije. Sada smo iz partizanskih dokumenata našli pravu istinu i ona mora biti zapisana u povijesti - rekao je Leljak.

Dodao je, kako ima želju napraviti i film o drugom najvećem mjestu stradanja Hrvata u Sloveniji, a to je Kočevski Rog te ulasku Druge armije u Zagreb i 62 zagrebačka stratišta.

- Već nekoliko mjeseci radim i na projektu dokumentarnog filma o radnom i sabirnom logoru Jasenovac. Cilj mi je da na osnovu dokumenata pokažem stvarnu istinu o tom logoru, ništa ne oduzimajući, dodajući ili uljepšavajući, ma kakva god da ta istina bila - zaključio je na kraju Leljak.