Biskup Mrzljak predslavio svetu Misu povodom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana

U svojoj homiliji je otac biskup potaknuo sabrane vjernike na razmišljanje o tome kako su se i zašto dogodile dvije velike podjele u Crkvi.
Autor: Goran Damjanić/Laudato/D.T. Photo: biskupija-varazdinska.hr ponedjeljak, 22. siječnja 2018. u 20:28
Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u nedjelju 21. siječnja u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije euharistijsko slavlje u povodu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana. S biskupom Mrzljakom slavili su generalni vikar mons. Antun Perčić, preč. Mirko Horvatić, kancelar preč. mr. Ivan Rak, umirovljeni svećenici mons. Leonard Logožar i vlč. Ivan Kozjak, vlč. Nikola Tomašević i đakon vlč. Marko Domiter.
 
Na početku misnog slavlja biskup je podsjetio kako u molitvenoj osmini kršćanski svijet moli i razmišlja o Isusovoj želji da svi budemo jedno. 
 
- Isus je želio stvoriti zajednicu vjernika, a nažalost, kroz 20 stoljeća povijesti Crkve došlo je do raznih podjela. Zato molimo za jedinstvo, da možemo zajedno moliti i slušati Božju riječ - poručio je biskup Mrzljak. 
 
U svojoj homiliji je otac biskup potaknuo sabrane vjernike na razmišljanje o tome kako su se i zašto dogodile dvije velike podjele u Crkvi. 
 
-Ti uzroci podjela nisu s područja vjere, oni su morali biti osobni ili politički razlozi. Podsjetio je biskup kako i u našem gradu Varaždinu postoje razne zajednice unutar Crkve kojima je glavno mjerilo Sveto pismo, ali ne priznaju organizaciju Katoličke crkve. Pritom se svi oni zaboravljaju upitati kako su zapravo rođeni Sveto pismo, Biblija i evanđelja. Nije li to upravo bilo u samim počecima Crkve? Evanđelja su plodovi života prve Crkve. Ta prva Crkva je živjela zajedno s Kristom, slušajući Njegove riječi i slijedivši Njegov put. Ta iskustva prve vjere zapisivali su evanđelisti i otada Crkva čuva taj poklad kojega je Isus ostavio. Ne može svaki čovjek unutar Crkve tumačiti Sveto pismo onako kako se njemu prohtje. Mora postojati duh Svetog pisma onoga vremena u kojem je nastalo i kojeg Crkva čuva svih ovih 20 stoljeća. To je ta Sveta katolička i apostolska crkva. Kada govorimo o zajedništvu i jedinstvu Crkve svjesni smo onoga što je Isus rekao da će njegova riječ uvijek biti znak protivljenja. Čak je rekao kako su njega progonili, pa će i nas progoniti. Navijestio je da će mnogi ustajati i ići upravo putem s kojeg bi se čovjek trebao obratiti, jer ga vodi u propast. Zar ne vidimo da živimo upravo u tom vremenu kada ljudi idu putem koji nema smisao? Zato je potrebno obraćenje, da čujemo poziv koji Isus upućuje učenicima - rekao je mons. Mrzljak.
 
 
Pojasnio je situaciju kada je Isus poziva četvoricu braće; Andriju i Petra te Jakova i Ivana te kako se oni se potpuno ostavljaju svakodnevnog života i idu za Njim, slijede Njegov put. 
 
- Taj put je često težak, pogotovo kada treba ostaviti uhodane staze, stoga je sigurno da i taj poziv, upućen danas svima nama kršćanima, može naići na neodaziv. Ljudi često žele ići lagodnijim i lakšim putem. Putem na kojem ne treba nositi svagdašnji križ života. Ponekad nemamo snage ići pravim putem i zato je potrebno moliti za jedinstvo svih nas unutar Katoličke crkve, ali isto tako i susretati ljude iz drugih zajednica koji žele ići putem koji se zove Isus Krist i žele čuti poruku evanđelja. Isusova poruka nije samo za neka prošla vremena - ona je za danas. Zato molimo da možemo biti u prijateljstvu sa svim ljudima dobre volje - poručio je u propovijedi varaždinski biskup.
 
Molitva za jedinstvo svih kršćana traje diljem svijeta do 25. siječnja, a ovogodišnja misao vodilja je uzeta iz Knjige Izlaska: 'Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči' (Izl 15,6). Ova pjesma Mojsija i Mirjam pjesma je pobjede nad ugnjetavanjem, a simbolički se povezuje s pjesmom pobjede i oslobođenja karipskih naroda koje ujedinjuju njihove različite kršćanske tradicije. Inače, začetnik ovog molitvenog pokreta je američki anglikanski svećenik Pavao Wattson sa svojim suradnikom, također anglikanskim svećenikom, Spencerom Jonesom. 
 
Wattson je pripadao takozvanom oksfordskom pokretu u Anglikanskoj crkvi, koji je bio sklon zbližavanju s Rimom. Na njegov su poticaj godine 1908., u okviru američke Anglikanske crkve, prvi put organizirali ovu osmodnevnu molitvu za jedinstvo kršćana. Ubrzo nakon toga Wattson je, zajedno s muškom i ženskom redovničkom zajednicom, koje je već prije bio osnovao, pristupio Katoličkoj crkvi. Otada se ova osmina počela širi ponajviše u Katoličkoj crkvi. Papa Pio X. službeno ju je odobrio i preporučio svim katolicima. Novi poticaj cjelokupnom ekumenskom gibanju i napose molitvi za jedinstvo svih kršćana dao je Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.), koji je iznio nova katolička načela suvremenog ekumenskog gibanja. Između ostalog posebno je naglašen duhovni ekumenizam, to jest obraćenje srca i svetost života te javna, zajednička, i svaka osobna molitva za jedinstvo.
 
 
Da biste komentirali, prijavite se.