Hodočašće hrvatskih vojnika na Brdo križeva

Na putu do Brda, vojnici su se zaustavili u franjevačkoj crkvi gdje je slavljena Misa, a potom su postavili križ na istaknuto mjesto, u prvi red, blizu križa koji je darovao papa sv. Ivan Pavao II

46868.jpg
Autor
ika.hr/Laudato/D.T.
Fotograf
IKA
Objavljeno:
 
28.03.2018 13:23

Na Cvjetnicu, 25. ožujka, hrvatski vojnici - pripadnici 1. HRVCON-a u Litvi hodočastili su na poznato hodočasničko Brdo križeva u Litvi. Za hodočašće naručili su iz Hrvatske drveni križ, visok dva metra, na kojem je izrezbaren hrvatski pleter i grb Republike Hrvatske. Izrada križa povjerena je Mariji i Branku Rizvić iz Orubice. Pripremajući se za hodočašće vojnici su spremili jeline grančice, jer u Litvi ne rastu ni palme ni masline, već je zemlja bogata jelom, smrčom, borom i drugim vazdazelenim drvećem. U jutarnjim satima tri autobusa sa 150 hodočasnika krenula su iz Rukle, iz vojarne gdje su smješteni hrvatski vojnici prema Brdu križeva. Dva kilometra prije Brda križeva napustili su autobuse i formirali hodočasničku povorku. Hrvatski vojnik na čelu hodočasničke povorke nosio je hrvatski križ. Iza križa vijorile su se dvije zastave: hrvatska zastava u rukama hrvatskog vojnika i legendarna zastava 1. gardijske brigade „Tigrovi" koju je nosio mladi ''Tigar". Iza, u vojničko-hodočasničkom hodu, odvažno su hodočastila 150 hodočasnika. 

Molitvenom hodu na Brdo križeva pridružilo se izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, u službenom posjetu Litvi, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenac te nekolicina pripadnika litavske i njemačke vojske. U povorci vojnici su predvođeni vojnim kapelanom Slavkom Rajičem i zapovjednikom 1. HRVCON-a, stn. Markom Krpanom molili žalosna otajstva Gospine krunice. 

Na putu do Brda, vojnici su se zaustavili u franjevačkoj crkvi gdje je slavljena Misa, a potom su postavili križ na istaknuto mjesto, u prvi red, blizu križa koji je darovao papa sv. Ivan Pavao II. kada je 7. rujna 1993. godine hodočastio na Brdo križa i slavio misu na otvorenom pred 100.000 hodočasnika. Hrvatski križ blagoslovio je kapelan Rajič te hodočasnike-hrvatske vojnike pozvao da svaki kroz osobni čin naklonom, dodirom ili poljupcem uz spontanu kratku molitvu, oda počast blagoslovljenom križu. 

Povijest Brda križeva kao svetoga mjesta započinje u 19. stoljeću. Litva je nakon treće podjele Poljsko-Litavske Unije 1795. godine pripala carskoj Rusiji. Rusi su započeli grubu rusifikaciju Litve. Poljaci i Litavci dižu ustanak protiv carske Rusije 1831. i 1863. godine. Rusija u krvi guši ustanke. Pritom su mnogi Litavci poginuli. Mrtva tijela nisu pronađena. Ožalošćeni narod spontano je izabrao ovo Brdo za postavljanje križeva kao spomen na svoje predrage poginule sinove i kćeri. Nažalost, tada započinje progon onih koji postavljaju križeve i uništavanje postavljenih križeva. Tek 1918. godine, kada je Litva postala samostalna država, počinje vrijeme slobodnog žalovanja za poginulim sinovima i kćerima. Iz dana u dan povećavao se broj križeva. Novo žalosno doba, kako za Litvu tako i za Brdo križeva, započinje sovjetskom okupacijom Litve 1940. godine i traje do 1990., kada Litva ponovno postaje slobodna i suverena država. Na Brdu križeva Sovjetski savez provodio je buldožersku ateizaciju. Ali litavski katolički vjernik nastavljao je postavljati križeve i molio se na tom svetom mjestu za svoje pokojne. Zahvaljujući tolikim žrtvama ovo je mjesto postalo simbol litavskog identiteta i nacionalno hodočasničko mjesto na kojem litavski čovjek otkriva svoj identitet. Brdo križeva osobna je iskaznica litavskog naroda.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije

Još iz rubrike: