Svetkovina Velike Gospe na Velikom Rujnu

Nadbiskup Puljić predslavio je Misno slavlje i procesiju s Gospinom slikom na planinskoj visoravni u središtu Parka prirode Velebit
Autor: IKA/Laudato/N.B. Photo: IKA utorak, 15. kolovoza 2017. u 17:28

- U društvu su potrebne kreposne i duhovne žene i majke koje imaju veliko ljudsko i humano srce te snažnu i stabilnu vjeru. Potrebne su izgrađene i moralne osobe koje razlikuju dobro od zla, koje poštuju život kao Božji dar i drže do moralnih propisa i zakona upisanih u ljudsku savjest. Za njih je obitelj božanska institucija, povlašteno mjesto osobnog rasta i odgoja budućih članova društva, Crkve i naroda. Zato je bolja i sretnija budućnost pojedinaca i društva u rukama dobrih i kreposnih žena i majki - poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi koncelebriranoga misnog slavlja koje je na svetkovinu Uznesenja BDM, u utorak 15. kolovoza, predslavio u svetištu Velike Gospe na Velikom Rujnu, velebitskoj planinskoj uzvisini u župi sv. Jurja u Starigrad-Paklenici.

- Žena i majka veliki je prirodni misterij, a budućnost je u rukama čestitih žena i majki - naglasio je nadbiskup, istaknuvši da je majka izvor života koja hrani, štiti i brani mlado biće, nemoćno i potrebno zaštite.

- Lijepo je vidjeti majku s djetetom u naručju kako žari altruizmom, nesebičnošću i požrtvovnošću. Stoga, reći za nekoga da je 'dobar kao majka' je najljepši kompliment nečijoj plemenitosti i čovjekoljublju. Jer ljudi žive od ljubavi i dobrote koja je u majci prirodno utjelovljena. Po maminoj žrtvi svi smo dobili život i grijali se na majčinoj ljubavi. Takvo ćudoredno, duhovno i veliko materinstvo, čisto i savjesno, uvijek pobuđuje poštovanje i predstavlja se kao ljudski i moralni ideal. Danas to valja u svakoj prilici isticati jer proživljavamo veliku krizu dostojanstva žene i strašnu krizu materinstva - upozorio je mons. Puljić.

Upozorio je i da ˝nije svaka majka velika. Ima ih koje ne vole svoje materinstvo, pa nerado i preko volje postaju majke˝.

- Ima i onih koje ne vole svoj porod, jer u djeci ne vide Božji dar i Božji blagoslov, nego ekonomski problem i teret. Što reći o onima koje traže uništenje života uime 'ženskih prava'? To je perverzija najljepšega, najhumanijega i najsvetijega što je Bog stvorio pod majčinim srcem - upozorio je nadbiskup.

Treba pomoći suvremenim ženama i majkama da budu dostojne svog poziva, a djevojkama da postanu dobre i odgovorne žene i majke. U svijetu izvrnutih vrednota, loših primjera i ponuda, treba pomoći ženama i majkama da ostanu na visini svog poziva i zadatka.

- Nema pravog i prosvijetljenog materinstva bez Boga, vjere, bez molitve i pobožnosti, bez milosnog i sakramentalnog života. Uzorne majke, potrebne društvu i Crkvi, nadahnjuju se Gospinim primjerom, kleče pred njom, najvećom i najsvetijom ženom i Majkom i mole njezinu pomoć i blagoslov. One traže i nalaze snagu za ljubav i žrtvu pred oltarom i na pričesnoj klupi; uz vječno svjetlo Isusove dobrote i ljubavi. Kršćanske majke, zapalite to svjetlo dobrote u svom srcu! Budite svjesne svoga dostojanstva i ostanite ono što vam je u naravi upisano - potaknuo je nadbiskup, zahvalivši Bogu za svjetlo dobrote koje nam je preko Marije zasjalo, svjetlilo i očitovalo se u divnim likovima tolikih žena i majki kroz našu trinaeststoljetnu povijest.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu za obitelji, očeve i majke, da budu dostojni svog roditeljskog poziva, da djevojke znaju zavjetovati Gospi svoju čednost, djecu, obitelj i muževe; svi vjernici da budu ispunjeni strahopoštovanjem pred Bogom, životom i bračnom vjernošću.

- Obraćamo se Mariji, 'ženi zaogrnutoj suncem', koja je već za života skupa sa svojim Sinom osjetila borbu dobra i zla, svjetla i tame. Molimo je neka podupre našu nadu, molitvu i borbu za istinu o čovjeku koju nam je Isus objavio. S njom koja je početak boljeg svijeta želimo graditi novo društvo u kojem će se poštovati ljudska i božanska prava. Želimo živjeti kao oni koji Boga poznaju, poštuju i priznaju, koji život poštuju! I od srca zahvaliti za naše obiteljsko stablo 'kojeg bure ne iščupaše i požari ne izgoriše' - rekao je zadarski nadbiskup.

Tragom navještaja o ˝znamenju velikom na nebu, o ženi zaogrnutoj suncem˝, mons. Puljić molio je neka to Sunce po Mariji ponovno zasja svojim svjetlom u Europi, u Hrvatskoj i našem narodu, ˝kako bi bilo što manje tame, zabluda i poganskih načela koji nas sve više zapljuskuju˝.

- Ne samo u školama i odgoju, već i u kulturi, politici i društvenom životu. To se osobito osjeća u posljednja dva desetljeća izglasavanjem zakona i konvencija po kojima se promovira rodna ideologija - upozorio je mons. Puljić, podsjetivši na period od Pekinške konferencije (1995.) do Istanbulske konvencije (2011.).

- U njima se uz časnu borbu sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i u obiteljima, sve više nameću zavodljivom ali i agresivnom metodom pojmovi rodne ideologije. Promicatelji takvih zakona ne obaziru se na prirodni red stvari upisan u ljudsku narav. Uime sekularnosti, otklonili su prisutnost Boga iz Ustava Europske unije, pa ih ne zanima nadnaravni red zapovijedi i odredaba u knjigama Božjeg zakona - istaknuo je mons. Puljić.

Ukazao je na nezamjenjivu ulogu Majke Božje i svih vrijednih žena i majki iz našeg roda, ˝koje usprkos silnih bura i brojnih požara sačuvaše korijene naše˝ te im je zahvalio ˝za sve što imamo i što jesmo˝.

-  Zamolimo Majku Božju za milosti, zaštitu i za sve što nam je potrebno. Ona kao majka čuje, shvaća, prihvaća i razumije. Valja nam se vratiti korijenima i oživjeti zavjete iz devetnice 'Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata'. Valja nam ponovno useliti liturgiju i molitvu u domove. Molimo Gospu, na nebo uznesenu, neka nam pomogne ostvariti te visoke i časne ciljeve i ideale - potaknuo je mons. Puljić, rekavši da su Marija i Elizabeta uzori kršćanskim ženama i majkama.

Istaknuo je Marijinu spremnost poći služiti Elizabeti, iako joj anđeo to nije rekao, nego samo najavio kako i njezina rođakinja očekuje dijete.

- I ništa više. Ali, ljubav je dosjetljiva. Kad je izrekla Bogu svoj Da, ona se pokazala spremnom služiti. Marija nije znala što se događa u Zaharijinoj kući prije razgovora s anđelom. Marija je blagoslovljena jer je 'povjerovala da će se ispuniti što joj je rečeno od Gospodina'. Vrhunac njezine veličine je u nepokolebivoj vjeri u Božju Providnost i ljubav. Dvije velike žene i majke, Marija i Elizabeta, poticaj su za razmišljati o ulozi žene i majke u Crkvi i društvu. One su divni likovi iz povijesti spasenja koji govore o dostojanstvu žene i majke - rekao je zadarski nadbiskup.

Nakon mise mons. Puljić predvodio je procesiju s Gospinom slikom na toj planinskoj visoravni u središtu Parka prirode Velebit. U zahvalnosti svima koji su pridonijeli proslavi svetkovine, župnik Starigrada – Paklenice don Marinko Jelečević zahvalio je i Josipu Dragiću iz Našica koji je toj crkvi darovao drveni oltar za kojim se slavila svetkovina Velike Gospe, a na kojem piše: ˝Gospe Rujanska, moli za nas˝.

Na toj uzvisini od gotovo tisuću metara nadmorske visine tradicionalno su se okupili planinari iz cijele Hrvatske te brojni puk, među kojima župljani iz podvelebitskog kraja i iz drugih dijelova Zadarske nadbiskupije te domaći i strani gosti i turisti koji ljetuju u podvelebitskom kraju.

Crkvicu Velikorujanske Gospe izgradio je 1930. g. sa starigradskim župljanima don Ante Adžija, župnik Starigrada-Paklenice u svega osam dana, o čemu postoje i arhivski zapisi. Veliko Rujno je najprostranija velebitska visoravan duga sedam kilometara oko koje je do prije svega pedeset godina bilo veliko naselje gdje su živjeli Podgorci. Sada se do Velikog Rujna može doći asfaltnim i utabanim šljunčanim putem dugim 13 km iz središta Starigrada-Paklenice. Taj su protupožarni put 1993 g. počeli probijati Hrvatska vojska i Hrvatske šume, a 2008. g. taj je sada i za automobile prohodan put blagoslovio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.

Nadbiskup Puljić će predslaviti večernje koncelebrirano slavlje na svetkovinu Velike Gospe i u zbornoj crkvi u župi Uznesenja BDM u Pagu, gdje tisuće vjernika i hodočasnika procesijom s čudotvornim Gospinim kipom i misama slavi Gospu od Staroga grada.

 

Da biste komentirali, prijavite se.