U homiliji je o. Milan Stipić ocrtao životni put svete braće Ćirila i Metoda, naglasivši kako su svojim misionarskim žarom i požrtvovnošću proširili Radosnu vijest i posadili veličanstvenu kršćansku kulturu među Slavenima. Oni su zadužili sve slavenske narode, pa tako i hrvatski, svojim evangelizatorskim djelovanjem jer je na temelju njihova rada nastala pismenost i kršćanska kultura koja je unijela slavenske narode u civilizaciju.

I hrvatski narod je poseban baštinik ćirilometodske baštine u svojoj glagoljaškoj kulturi, kao i u svojim grkokatolicima grčko-slavenskoga obreda. – Sveta Braća nisu samo bili utemeljitelji kulture i pismenosti, već prvenstveno vjernici, kršćani, koji nisu zakopali svoj talenat i nisu mislili samo na sebe i svoju karijeru, već su cijeli svoj život ugradili u spasenje duša drugih i širenja kraljevstva nebeskoga na zemlji. Kao učeni ljudi svoga vremena mogli su imati sjajnu političku karijeru na carskom dvoru. Međutim, oni su kao istinski kršćani prepoznali što je bitno i što je vječno i potrebno. Oni su nam uzori u vjeri i ljubavi. Njihov je trud urodio stostrukim plodovima. To je putokaz svim vjernicima, kršćanima kako Božje darove treba nesebično umnažati i dijeliti i tako surađujući s Božjim Duhom širiti spasenje među ljudima - naglasio je o. Milan Stipić.

Uz apostolskog administratora Stipića služili su o. Daniel Vranešić, vikar žumberački i župnik Samobora, dr. o. Taras Barščevski, profesor na KBF-u, o. Ivan Radeljak, ravnatelj Caritasa Križevačke eparhije, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda i eparhijski ekonom, fra Ivan Ćupić, župnik Ružića, o. Mikolka Edelinski, grkokatolički svećenik iz Berkasova u Vojvodini i đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar i tajnik.