Prva grupa hodočasnika došla je iz župe Sv. Leopolda Mandića iz Orehovice, a predvodio ih je njihov župnik vlč. Josip Ban. Nakon njih k Josipu su hodočastili vjernici župe Rođenja Marijina iz Malog Lošinja, a njihov kapelan vlč. Dražen Zrile zapisao je u hodočasničku knjigu:

"Kao župna zajednica uputili smo se na hodočašće u Krašić našem dragom kardinalu Alojziju. Po povratku iz Krašića zaustavili smo se u ovom lijepom Svetištu, duhovnoj oazi zaštitnika naše lijepe domovine, sv. Josipa, ovdje u Karlovcu. Vjerujemo da smo primili i da ćemo primiti milosti po našim dragim nebeskim zaštitnicima. Kako je blagoslovljen i sretan naš hrvatski narod jer u njemu ima mnogo krasnih ljudi koji nisu niti neće zaboraviti da u Nebu imaju svoje moćne zagovornike. Sveti Josip, hranitelju našega Spasitelja, čuvaj i štiti našu župnu zajednicu da svi sretno prispijemo blaženoj vječnosti."

Hodočasnike je blagoslivljajući dočekao mons. Antun Sente, ml., rektor Svetišta, te im opisao povijest nastanka Svetišta, spominjući se pritom mons. Marijana Radanovića, graditelja Svetišta i karlovačkog dobročinitelja, te svećenika na glasu svetosti, ali i vlč. Alojzija Burje koji je također uvelike doprinio životu Svetišta. Mons. Sente nastojao je brojnim svjedočanstvima o uslišanim molitvama po zagovoru svetog Josipa približiti hodočasnicima lik Isusovog djevičanskog oca, te ih je predvodio u pobožnosti zaštitniku Hrvatske.
 
Na isti način, dan prije, 9. veljače, vlč. Vlado Mikšić, supsidijar u Svetištu, gostoljubivo je primio članove Udruge umirovljenika i starijih osoba iz Malešnice-Zagreb, te im između ostalog opisao i bogat pastoralni život Svetišta, posebno govoreći o velikoj rijeci hodočasnika koja neprestano teče kroz karlovačko Svetište.