Obilježen Trostruki Jubilej u Corpus Domini na Trešnjevci

U subotu 26. kolovoza u kapeli Corpus Domini obilježene je trostruki jubilej sestara Pohoda Marijina.
Autor: don P. Crnjac Photo: don P. Crnjac utorak, 29. kolovoza 2017. u 09:07

Pred velikim brojem vjernika  svetu misu je predvodio i propovijedao pater Marko Glogović, provincijal pavlina. Pod misom je pjevao mješiviti zbor iz župe Domaslovec. Don Pavao Crnjac, rektor, na početku mise pozdravio je najprije setre Pohoda Marijina zajedno s poglavaricom s. Alojzijom Martinčević i čestitao im spomen triju jubileja: spomen 450 godina rođenja sv. Franje Saleškog, 70 godina dolaska sestra Pohoda Marijina u Corpus Domini na Trešnjevci u Zagrebu i 50 godina zavjeta s. Alojzije Martinčević, poglavarice samostana.

Sestre Pohoda Marijina posebno su željele obilježiti 450 godina rođenja sv. Franje Saleškog koji pada na 21. kolovoza a povijesno davne 1567. godine. Sv. Franjo Saleški rodio se u plemićkoj oibtelji  Franje i Franciske Boisy kao prvo od 13 djece. Rodio se u dvorcu de Sales u Savoji pa se zbog toga i naziva Saleški. Kao prvi sin trebao je biti nasljednik svega imanja pa ga zato otac poslao na visoke škole  u Pariz i Padovu. U redovnom roku završio je studij s doktoratom  građanskog i crkvenog prava. Franjo po želji oca umjesto da stupi s djevojkom pred oltar, on se odlučio u 31 godini  života postati svećenik za Kristovim oltarom. Po želji svog ordinarija Claude de Granier propovijedao je evanđelje kalvinima u pokrajini Chablais. Nisu ga htjeli slušati u crkvi. Međutim mladi svećenik Franjo poslužio se izumom tiska: dao je tiskati na tisuće letaka s kratkim porukama iz evanđelja koje je lijepio po vratima, kućamam po stupovima na raskršću i stablima drveća.

U četiri godine uspio je obratiti preko 30.000 kalvina koji su se bili udaljili od Crkve. Upravo zbog te inventivnosti Crkva ga je proglasila zaštitnikom katoličkih novinara. Sudbonosan je bio susret 1604. u Dijonu sa barunicom udovom Franciskom de Cahntal. Uz njezinu suradnju osnovao je  red sestara Pohoda Marijina koji je po primjeru Marijina pohoda Elizabeti brinuo se za bolesne i siromahe. U toj redovničkoj zajednici ponikla je sv. Margareta Alacoque, miljenica Srca Isusova i brojne svete duše. Napisao je Filoteju ili uvod u pobožni život i Teotima ili raspravu o Božjoj ljubavi, koji su imali velik uspjeh u širim slojevima naroda. Franjo Saleški umro je u 55 godini  život 28. prosinca 1622. godine u samostanu  u Lyonu gdje je sestrama ostavio svoje srce, a tijelo je sahranjeno u katedrali u Annecyiju. Po svojoj revnosti i pastoralnom i spasateljskom radu nadahnuo je mnoge svece kao don Bosca i druge da su pokrenuli slične inicjative u povijesti Crkvi.

Drugi jubilej bio je spomen 70 godina dolaska sestara Pohoda Marijina, u Dom Božje providnosti, u Corpus Domini na Trešnjevci. Sestre su došle u Zagreb 1. rujna 1947, na poziv biskupa Josipa Lacha koji je posao njihov  duhovni otac. Sa s. Karolinom Melissari došle  su dvije sestre i jedna kandidatica iz Ljubljane gdje su trebale osnovati samostan, a u tome su bile spriječene od komunističkih vlasti.  U Zagrebu su došle u Dom Božje providnosti i smjestile se u podrumski stan.Tada su komunističke vlasti  Dom Božje providnosti, kuću za odgoj djevojaka, zauzele  sa svojim uredima i omladinskim domom u kojem su plesali, stvarali buku i ometali rad kapele Corpus Domini. Sestre su uz pomoć biskupa Lacha i odvjetnika Kuntarića borile se 15 godina s komunističkom vlastima, koja je po svojoj partijskoj pravdi odbijala pozitivno rješenje za vlasništvo zgrade s kapelom Corpus Domini. Poplava  rijeke Save u listopadu mjesecu 1964. godine poplavila je kapelu do olatara tako dasu komunisti morali napustiti ovaj  prostor jer  nisu ga htjeli opraviti i sanirati. Poslije mučnih sudskih procesa od 15 godina, slijedile su godine velikog procvata pastoralno-katehetskog  rada koje su vodile sestre sa upraviteljima kapele napose s vlč.Vladom Labudićem i župnikom  Franjom Jurakom. Imale su velik uspjeh: svake godine po 130 prvopričesnika i po 50 krizmanika  sve do demokratksih promjena 1990. kad je vjeronauk prešao u škole. U demokratskoj Hrvatskoj slijedi treći period njihova rada u ovih 70 godina, a to su godine smirenog klauzurnog redovničkog života  u kojem su odgajala nova duhovna zvanja. Danas sestara Pohoda Marijina ima sedam,  najmlađa sestra ima 28 godina.

Treći jubilej je proslava 50 godina redovničkih zavjeta s. Alojzije Martinčević, poglavarice samostana. U 70 godišnjem radu sestara istaknuto mjesto pripada s. Alojziji koja je položila prve zavjete 2. lipnja 1967. godine, a vječne zavjete 5. lipnja1970. godine. U međuvremenu je završila katehetiski institut s kojim znanjem pastoralno i katehetski djeluje s ostalim sestrama. Kao poglavarica vodi samostana od 1986. godine u nekoliko mandata u zamjenu sa s. Cecilijom Dulić i s. Marijom Brkić sve do danas. Uz pastoralno-katehetski rad uspjela je obnoviti samostan i kapelu Corpus Domini. Njezinom zaslugom samostan sestara Pohoda Marijina je duhovno središte u kvartu Trešnjevka u kojem mnogi u potrebi i nevolji primaju pomoć a to su posebno primali za Domovinskog rata kad je katehetska dvorana bila u uzbunama skloništa za sve stanovnike kvarta.

Svečanost proslave ovih triju jubileja završila je stovanjem relikvija sv. Franje Saleškog, u posebnom relikvijaru koji su izradili zlatari braća Rodić, i domjenkom za sve sudionike u dvorištu samostana.   





Da biste komentirali, prijavite se.