Monografija u nakladi "Karmelskih izdanja" predstavljena je u srijedu 6. rujna u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.

Sisački biskup Vlado Košić, autor pogovora monografiji, prisjetio se kako je karmelićanke BSI upoznao u jesen 1995. godine kad je u Zagreb došao na službu asistenta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu te su ga redovnice primile na stan u svećeničkoj kući na Vrhovcu gdje je proveo više od tri godine, do nove, biskupske službe početkom 1999.

Biskup Košić istaknuo je kako je u ovoj monografiji posebno aktualno i zanimljivo, ali i svjedočki vrijedno poglavlje posvećeno bl. Alojziju Stepincu, njegovom spašavanju Židova u Drugom svjetskom ratu, te pisma koja je blaženik pisao tadašnjoj provincijalnoj glavarici s. Tereziji Jadro.

- U tome se odražava njegova velika briga za dobro djece i duhovnost sestara kojima se preporučuje u molitve u vremenu progona Crkve i prolaska kroz vlastito mučeništvo - rekao je biskup Košić.

Nadalje je upozorio kako također za povijest ostaju svijetle stranice koje su redovnice ispisale svojom brigom za izbjeglice i prognanike tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.), koje su zabilježene u ovoj monografiji. Bio je to predan karitativni rad, ustvrdio je biskup. Osim ovog vrijednog povijesnog pregleda dolaska i širenja Družbe u našem hrvatskom narodu, monografija daje i iscrpan uvid u djelovanje sestara. Taj rad se uglavnom usredotočio, kako je i u skladu s karizmom Utemeljiteljice, na rad s djecom - u dječjim vrtićima i dječjim domovima, a ponegdje su se sestre posvetile i zbrinjavanju starijih i nemoćnih, rekao je mons. Košić. Biskup se osvrnuo i na djelovanje sestara u misijama, gdje se također najviše brinu za djecu, ali pomažu i siromašnima, uče djevojke kućanskim poslovima, "i što je najvažnije – svjedoče svoju vjeru i ljubav prema Isusu Kristu".

Zapravo ova je monografija upravo to: sabrano svjedočanstvo o ljubavi Karmelićanki BSI hrvatske provincije prema malenima, siromašnima i potrebitim bližnjima, i kroz to prema Kristu Gospodinu, zaključio je biskup Košić.

Iznoseći svojevrsnu 'deklaraciju' o Karmelićankama BSI, podsjetio je, kako su one "temeljito njegujući svoju karizmu brige o najslabijima, kroz stotinu godina djelovanja u Hrvatskoj liječile rane tri rata: Prvog i Drugog svjetskog rata, te Domovinskog rata".

Spašavale su tijekom strašnog Drugog svjetskog rata živote hrvatske sirotinje, kozaračke djece i progonjenih Židova. Djelovanje karmelićanki BSI usko je vezano i za bl. Alojzija Stepinca. U najtežim okolnostima stale su uz svog nadbiskupa, papu i Crkvu, poštujući Stepinčevu želju 'da narod hrvatski bude narod Božji, odan Kristu i Crkvi sagrađenoj na pećini Petrovoj'. U korespondenciji između zatočenog nadbiskupa i karmelićanki – u pitanjima i odgovorima - vidimo da su svjesno podržale duhovnu povelju istinske i istinite hrvatske budućnosti, rekao je Krajina.

- Zavirila sam u prošlost Družbe kroz pisane materijale, ali i one ispričane od naših starijih sestara koje su mi prenijele svoja sjećanja, ali i nekih pokojnih sestara. Ta zapamćena tradicija svjedoči kako su sestre bile nositeljice prvih početaka u Hrvatskoj i što su sve činile ili podnosile vršeći karizmu Družbe u hrvatskim povijesnim i crkvenim prilikama. Zadivljujuće je njihovo oduševljenje i ljubav za zajednicu po kojima i danas živi djelo započeta pred sto godina - rekla je autorica monografije s. Marija Zovkić.

Zahvalila je sestrama i zajednicama u samostanima, koje su na raspolaganje stavile kronike i sačuvane fotografije. Upozorila je na činjenicu kako su u ovoj monografiji prema zapisanim stranicama samostanskih kronika do sada neobjavljeni izvori prvi puta obznanjeni hrvatskoj javnosti.

Posebnu zahvalu s. Zovkić izrekla je mons. dr. Jurju Batelji koji ju je posebno uputio na važnost pisama bl. Alojzija Stepinca majci Tereziji Jadro tijekom Drugoga svjetskog rata i njegova zatočeništva u Krašiću, te na blaženikovu suradnju u zbrinjavanju progonjene židovske i druge djece. Zahvalila je i dr. Ružici Brčić na promisli koncepta monografije, te pomaganju u organizaciji građe, kao i mr. Mladenu Baraću koji je pomogao pri ugradnji općih povijesnih podataka i interpretaciji događanja koja su usmjeravala socijalnu djelatnost i apostolat sestara. Zahvalila je i Tomislavu Ćosiću na pomoći pri računalnoj obradi fotografija i tekstova te svome bratu prof. emeritusu Mati Zovkiću na poboljšanju teološke preciznosti teksta.

Predstavljanju monografije nazočila je i 91-godišnja Ruth Dajč koju je kao djevojčicu nadbiskup Stepinac spasio tako što ju je poslao u dom sestara. Ona se kratko prisjetila tih dana te zahvalila sestrama na svemu što su učinile za nju, a i za drugu djecu.