Hrvatska je tom odlukom odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše jugoslavenske države, te je utvrdila da ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ.
 
U Odluci o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, stoji i da Hrvatska, na temelju načela uzajamnosti, priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, te da je spremna s onim republikama, s kojima nije u oružanom sukobu, uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose.
 
Također, u odluci se navodi da je Hrvatska, kao suverena i samostalna država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, pripravna ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama, kao i da će nastaviti postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ te na bivšu federaciju.
 
Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
 
Na dan kada je taj moratorij istekao, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali su tadašnju rezidenciju hrvatskoga predsjednika, dr. Franje Tuđmana, Banske dvore, na Trgu sv. Marka, gdje je predsjednik Tuđman razgovarao s predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i vlade: predsjednikom Predsjedništva SFRJ, Stjepanom Mesićem, i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem.
 
Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore u 15:03 sati. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije. Tuđman, Mesić i Marković od sigurne su se pogibije spasili samo pukom srećom jer su nekoliko minuta prije napada napustili te prostorije.
 
U napadu je poginula jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana, a četiri su lakše ozlijeđene. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada jugovojske na Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je u podrumu Inine zgrade, u Šubićevoj ulici.