Biskup Košić: "Trebaju nam jasni kompasi da slijepi vođe ne odvedu narod u propast"

U Zrinu je obilježena 70. obljetnica stradanja stanovnika tog mjesta i 505. obljetnica rođenja Nikole Šubića Zrinskog. Bogat program započeo je blagoslovom novopostavljenog križa podno Starog grada Zrina, te procesijom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa.

zrin5.jpg
Autor
Sisačka biskupija
Fotograf
Sisačka biskupija
Objavljeno:
 
16.09.2013 08:28

Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem, preč. Dragutinom Papićem, zrinsko-gorskim arhiđakonom, predsjednikom UV Zaklade fra Ivicom Petanjkom, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem, župnikom iz Drenja vlč. Markom Ercegovcem i brojnim svećenicima s područja biskupije. Ova obljetnica okupila je više od tisuću hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka.

Na početku, biskup Košić blagoslovio je gradilište na kojem je bila crkva koju su 1943. godine srušili komunisti i gdje je prilikom prethodnih arheoloških istraživanja za ponovnu gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa otkrivena monumentalna jednobrodna gotička crkva iz 14. stoljeća.

U homiliji biskup je objavio okupljenima kako je nakon dugih pravnih borbi Republika Hrvatska vratila župi, odnosno Sisačkoj biskupiji, zemljište gdje je vjekovima bila župna crkva, te kako je župa Zrin prva osoba, doduše pravna ne i fizička, kojoj je vraćena oteta nekretnina nakon Drugog svjetskog rata u Zrinu.

„U po zlu famoznoj presudi 'u ime naroda' kotarskog suda u Dvoru od 7. februara (kako piše!) 1945., Stoga smo zahvalni Bogu na tome na početku blagoslovili ove temelje crkve kao novo gradilište, zazvavši Božji blagoslov na buduću gradnju koja ovdje uskoro ima započeti“, rekao je biskup te istaknuo kako su, uz novopostavljeni križ, sve to znakovi koji nas pridižu, koji nam ulijevaju nadu da će Zrin ponovno zadobiti svoje mjesto koje mu pripada na duhovnoj, kulturnoj i nacionalnoj karti Hrvatske.

„On je naime opustošen, ali nije uništen. Još je tu Stari grad grofova Zrinskih, još je tu kapela sv. Marije Magdalene, sad selo ima i križ kao i nekad, a započinje se i gradnja župne crkve. Ove godine spominjemo se i 505. godišnjice rođenja Nikole Šubića Zrinskog, prozvanog Sigetski, koji je rođen ovdje u Zrinu 1508., a poginuo u slavnoj obrani Sigeta 1566. Jesmo li mi svjesni da je sve to baština koja obvezuje? I ne samo nas koji smo se danas ovdje okupili, nego je to sveta baština koja obvezuje sve Hrvate katolike, ma gdje bili. Stoga bih želio da se oko Zrina okupi čitava naša domovina Hrvatska, i to kako vjernici u našoj zemlji, tako i svi domoljubni Hrvati koji žive diljem čitavog svijeta. Potrebno je sanjati da će ovo povijesno mjesto oživjeti, da će Zrin zadobiti ponovno veće značenje, jer Zrin to zaslužuje, zaslužuje da postane čak jedan duhovni i nacionalni centar, gdje bismo dolazili barem nekoliko puta godišnje: tako smo se prvi puta ove godine ovdje okupili i na blagdan župe – Našašće sv. Križa, 3. svibnja, a svakako će se ovamo dolaziti i dalje na dan stradanja – u nedjelju poslije Male Gospe, budući da se tragedija u Zrinu zbila 9. rujna 1943“.

U nastavku, biskup je progovorio o stradanju Zrina i njegovih stanovnika, i pritom rekao kako najbolje o strašnim događajima tih zlih dana progovaraju sami Zrinjani, te istaknuo svjedočanstva Stjepana Petanjka i Andrije Feketića u novoj knjizi Damira Borovčaka „Zrin 70 godina poslije komunističkog genocida ili zločinački 'antifašizam' protiv hrvatskog pučanstva“.

„Na žalost mi živimo u recidivu komunizma. U ovih 70 godina nakon zločina nad Zrinom posljednjih 23 godine živimo u državi Hrvatskoj, no kako to da se ni u ovih posljednjih godina nije ništa promijenilo, odnosno da se jednako sa strahom, jednako bez prava poniženih, protjeranih i obespravljenih Zrinjana i danas živi, kao i u onih prvih 47 godina? Jesu li to samo nove haljine, a bez novog sadržaja? Je li ova država doista hrvatska ili je i dalje – kao i ona bivša – protuhrvatska? To su prevažna pitanja, jer se radi o pravednosti za kojom vape toliki u ovoj našoj Domovini! Kako to da naša zemlja zakone EU, premda ih je potpisala, ne poštuje, dok istodobno silom nameće provođenje internih zakona – protiv kojih već tjednima protestira čitava braniteljska populacija i svi domoljubni „građani i građanke ove zemlje“? Kako to da se u ovoj državi još uvijek prava svih drugih više poštuju negoli prava hrvatskoga naroda? Zar Hrvati ni u svojoj zemlji nisu zaštićeni? Jesu li zato pali toliki domoljubi, jesu li zato poginuli toliki branitelji? Kad čovjek sluša naše medije – od kojih su javni, dakle oni koje svi mi plaćamo i koji bi trebali odražavati svekoliku javnost, a ne samo stavove pojedinih, i to često manjinskih skupina u našem društvu – kao da smo se vratili u najgore doba komunizma! Kad čovjek sluša naše političare, oni se toliko trude opravdati komuniste, pa počinili oni i najgore moguće zločine, da čovjeku dođe pitanje, jesmo li se mi zapravo ujedinili s Europskom unijom ili sa Sjevernom Korejom?“ zapitao se biskup i upozorio kako prijazna vremena nikad nisu bila laka, ali zato nam trebaju jasni kompasi poput bl. Alojzija Stepinca i skorog blaženika Miroslava Bulešića, da čitav narod ne odluta u propast idući za slijepim vođama.

„Takvi su hrabri svjedoci vjere naši svjetionici, oni najbolje govore koliko je doista strašan i bezdušan bio taj sustav koji je brutalno ubijao i zatirao vjeru, vjernike i pastire, namećući silom klanjanje „zlatnoj teladi“, tj. nepostojećim krivim bogovima pred kojima su svi trebali pasti u prah i pepeo. A ti „zlatni telci“ bili su samo ljudi, dapače ono najgore od ljudi. Međutim, posijao je taj bezdušni režim – za koji bl. kardinal Alojzije rekao da je prouzročio najteži progon Crkve u njenoj povijesti (!) – toliko straha u duše našega puka da se ljudi i danas boje o tome govoriti, još uvijek s pravom svjesni da to zlo nije uklonjeno s lica zemlje. Dapače, dok god i jedan – a osobito visoki dužnosti ove zemlje – brani taj režim, te veliča i štiti počinitelje ubojstava u ime te ideologije, očito smo još daleko od katarze koja nam je kao narodu i društvu toliko potrebna“, rekao je još između ostalog biskup.

Na kraju, okupljenima se obratio i Ravnatelj Zaklade mons. Cvitkušić pozvavši okupljene da podupru i ugrade dijelić sebe u ovu crkvu, te Predsjednik UV Zaklade fra Ivica Petanjak. On je između ostalog  rekao kako nas povijest spasenja uči da se kroz povijest Bog uvijek prilagođavao svom narodu i dijelio njegovu sudbinu. „Sa svojim Izabranim narodom putovao je 40 godina pustinjom dok ih nije doveo u Obećanu zemlju. S nama putuje već 70 godina i ove jubilarne godine omogućio nam je da vidimo temelje njegovog hrama, ne samo crkve koja je prije 70 godine srušena, nego i ona koja je podignuta u davnom srednjem vijeku“, rekao je fra Ivica.

Nakon svete mise slijedila je komemoracija žrtvama Zrina, te prigodan kulturno-umjetnički program povodom 505. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog.

Fotogalerija
zrin8
zrin7
zrin6
zrin4
zrin3
zrin2
zrin1

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: