Danas slavimo sv. Iliju, sveca koji se u našem kraju posebice štuje u Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Sveti Ilija je i zaštitnik Đakovačko-osječke nadbiskupije. Sveto pismo ovoga proroka opisuje posebice u Prvoj i Drugoj knjizi o kraljevima.

Dobro su nam poznati opisi vatrenih kola, prijelaza preko Jordana kad ga je razdijelio udarivši svojih ogrtačem po vodi. Ili ona zgoda kad su balovi svećenici zazivali svoga boga, a on se nije odazivao. Ilija pak zazvaše Boga Izraelova i on ga je odmah uslišao i spalio žrtvu prinosnicu.

Ilija je rodom iz Tišbe, pa ga stoga često nazivaju i Tišbijac. Njegovo ime znači "Gospodin je moj Bog". Ilija je živio i djelovao u Sjevernom ili Izraelskom kraljevstvu u 9. st. u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ohozija.

Židovski povjesničar Josip Flavije u IX. knjizi svojih "Židovskih starina" kaže: "Ilija je iščeznuo između ljudi i nitko sve do danas ništa ne zna o njegovoj smrti."'

Židovi vjeruju da će se Ilija još jednom pojaviti na zemlji prije "velikog Gospodinova dana". Neki sveti oci i crkveni pisci misle da će to biti prije drugoga Mesijina dolaska, tj. prije sudnjega dana. U "Rječniku biblijske teologije" piše:

„Božji čovjek tajanstveno nestaje pred očima svoje okoline uznesen ‘u vihoru’, ‘u kolima Izraelovim i konjanicima njegovim’, a njegov proročki duh ostao je u Elizeju da nastavi Božje djelo.“

Veoma značajno mjesto prorok Ilija uživa u židovskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi. Slično je i s kršćanskom predajom u djelima svetih otaca. Štovanje je svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma rašireno u Istočnim crkvama.

Na Zapadu ga veoma štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu pojavio prvi put 1551. godine. Hodočasnici u Svetu Zemlju sjećaju se svetog Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu.

Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, kao i Židova i muslimana.

Izvor: Laudato/HKR