''Teologija i pastoral Božjeg milosrđa'' tema je 56. Teološko-pastoralnog tjedna otvorenog 26. siječnja 2016. godine u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.
 
Znanstveno-pastoralni skup u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorio je zagrebački nadbiskup i veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić, ističući kako je kultura milosrđa uvijek otvaranje novom životu, ulijevanje hrabrosti i gledanje budućnosti s nadom.

- Cijela Crkva, naše župe, zajednice, udruge i pokreti pozvani su biti oazama milosrđa - rekao je Kardinal.
 
Podsjetio je na povezanost Svete godine milosrđa s blaženim Alojzijem Stepincem, čiji je život odsjaj Krista, Lica milosrđa, divan primjer predanoga služenja u ljubavi prema Bogu, Crkvi, Svetomu Ocu, hrvatskoj domovini. Osvrćući se na zbunjujuće vijesti, napise i mišljenja glede kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca.

- Ne može se ostati ravnodušan prema istupima i ružnim optužbama u kojima se govori da je on, da su hrvatski biskupi, obmanjivali javnost, da nešto zlonamjerno prešućuju, da su uvrijedili Svetu Stolicu pa i samoga Papu - naglasio je Kardinal.
 
Dodao je kako su biskupi na mjerodavnim instancama intervenirali usmeno i pisanim putem, a u svojoj odgovornosti obavještavali povjerene im vjernike i crkvenu javnost, dodajući da u Crkvi svatko ima svoj poziv i svoju odgovornost, te da u tome pitanju nema ničega što bi se moglo predbacivati Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
 
Kardinala Stepinca, nastavio je Kardinal, opetovano se pokušava koristiti za političke ciljeve falsificiranjem činjenica, zastupanjem iskrivljenih tumačenja učinjenog i izgovorenoga te upornim ponavljanjem laži iz montiranoga procesa protiv njega.

Ponovio je kako kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca nije postavljena u pitanje, jer to je unutarnja stvar Katoličke Crkve, kako je kazao, ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa koji je gotovo priveden završetku.

Upozorio je da u pokušaju razjedinjavanja Crkve u nas treba primijetiti, premda su prikriveni, pokušaje da se među vjernike unese nepovjerenje prema Papi.

- Pozivam sve vas, braćo i sestre, da poput blaženoga Alojzija Stepinca, bez obzira što vam se predstavljalo, ne prestanete promicati zajedništvo s Petrovim nasljednikom, a vi, braćo svećenici, među vjernicima uvijek gajite iskrenu ljubav prema Svetomu Ocu - zaključio je kardinal Bozanić.
 
Pozdravljajući sudionike skupa, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je milosrđe kao prijeku potrebu jer je grijeh toliko uspio podijeliti čovjeka.

- Bog sve manje ima mjesta i u osobnom i u zajedničkom životu. Važno je da postanemo svjesni da smo voljena bića i da po milosrđu Božjem bivamo zahvaćeni tom ljubavlju – kazao je kardinal Puljić.
 
Apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico osvrnuo se na uvodne riječi kardinala Bozanića o kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca. Posvjedočio je o svojem susretu s papom Franjom 17. prosinca prošle, 2015. godine, prilikom kojeg mu je papa Franjo rekao da nema ništa protiv svetosti Stepinca i ništa protiv hrvatskog naroda.

- Papa je kazao, da se našao u situaciji gdje bi moglo doći do ponovne napetosti između dviju Crkava i dvaju naroda. Papa je naglasio kako osnivanje Radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve treba shvatiti kao ekumensku gestu i izlazak na periferiju, duhovnu periferiju gdje se Crkva stavlja u dijalog s različitim čimbenicima - istaknuo je Nuncij.

Papa smatra, napomenuo je Nuncij, kako ovdje nije riječ o ponovnom raspravljanju o Stepinčevoj svetosti, već bi radna skupina trebala imati informativnu ulogu o svemu što je već učinjeno. Na kraju svojeg obraćanja, Nuncij je kazao da je u tijeku formiranje radne skupine koja će biti sastavljena od 3 do 5 članova sa svake strane, te da će prvi susret biti održan u Rimu.
 
Pozdravne riječi uputili su i rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Damir Boras, novoizabrani ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Predrag Šustar, zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Stipe Zeba, te dekan zagrebačkog KBF-a dr. Tonči Matulić.