Uz rektora Hrvatskoga katoličkog Sveučilišta prof. dr. Željka Tanjića, prorektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. Branka Matulića, dekana KBF-a u Splitu prof. dr. Anđelka Domazeta, dekana KBF-a u Zagrebu prof. dr. Tonćija Matulića, prodekanicu Filozofskog fakulteta doc. dr. Maritu Brčić Kuljiš, predavače, nazočila je i Mardešićeva rodbina, gospođa Nada i brat Darko.

Pozdravnu riječ prvi je uputio prof. dr. Branko Matulić, prorektor Sveučilišta u Splitu, koji je naglasio Mardešićevu 'neposrednu teologiju'.

- Mali beznačajni čovjek koji je ostavio veliki trag svojim intelektom na području sociologije, posebno sociologije religije. Čovjek, koji je razbijao predrasude - kazao je prorektor.

Parafrazirajući riječi Ivana XXIII. dr. Matulić je kazao i time zaključio:

- Splitsko Sveučilište kao i svako drugo nije muzej koji treba čuvati nego vrt koji treba kopati, obrađivati. A u tom vrtu jedno od najplodnijih stabala je naš počasni doktorand Željko Mardešić. On je najbolje stablo u našem vrtu koje baca veliku sjenu pod kojom ne da nitko ne može rasti nego koja potiče svakoga od nas na još veći kršćanski i ljudski rast. -

Sve nazočne pozdravio je u ime organizatora dekan KBF-a u Splitu prof. dr. Anđelko Domazet.

Naglasio je kako je Željko Mardešić svojim misaonim radom i naporom Crkvi u Hrvatskoj osvijestio neke osnovne probleme koji su usko vezani za njezino podneblje, kontekst i situaciju u kojoj se nalazi. Isplati se, stoga, 'uvijek iznova čuti što nam on danas ima reći. Uvjeren sam da će i ovaj studijski dan pomoći da njegova misao ne bude prešućena i zaboravljena i da će pridonijeti da njegova vjernička i intelektualna ostavština dođe i do širih slojeva vjernika i svih onih koji se zanimaju za pitanje: na koji način biti dobar čovjek i kršćanin u današnjem svijetu.'

Prodekanica Filozofskog fakulteta doc. dr. Marita Brčić Kuljiš kazala je da Mardešićeva misao spaja a ne razdvaja iz različitih razloga udaljene discipline. Njegova misao odašilje poruku da sukoba nema nego samo različite pozicije koje obogaćuju našu misao, našu stvarnost. Stoga je sasvim opravdano, istaknula je dr. Kuljiš, što mu je Hrvatska akademska udruga osobno dodijelila nacionalno odličje ''Osoba dijaloga 2010. godine''.

Ravnatelj Franjevačkoga instituta za kulturu mira prof. dr. fra Ante Vučković kazao je da Institut osjeća dug prema Mardešiću jer je u njemu Mardešić, iz različitih razloga, pronašao prostor gdje je mogao formulirati ono što je želio: tražio je dijalog.

Prof. Vučković je naglasio da je Mardešić u jednom svom životnom razdoblju ostao bez dijaloga. Nije bilo dijaloga s nevjernicima, a u Crkvi je otkrio težinu dijaloga. Sada nakon deset godina započeta je rekonstrukcija, čitanje njegovih tekstova. Prodire se u njihovu dubinu, a tome služi i ovaj studijski dan. Zahvalio je predavačima što su iz različitih područja znanosti pristupili Mardešićevu opusu. To, također, ostvaruje neprestanu Željkovu težnju za spajanjem, mostogradnjom između ljudi, znajući da su ponekad ljudi koji dolaze iz različitih ideologija mnogo važniji od njihovih misli i pripadnosti.

- U vremenu kad se društvo razdvaja potrebno je imati likove koji svjedoče o mogućem spajanju i dijalogu - naglasio je dr. Vučković.