Na konferenciji su govorili mons. Ivan Miklenić, v. d. ravnatelja i glavni urednik katoličkoga tjednika Glas Koncila, i Branimir Stanić, glavni urednik mjesečnoga magazina Glasa Koncila Prilika.

Govor o postanku i opstanku Glasa Koncila urednik Prilike i novinar Glasa Koncila Branimir Stanić je započeo zanimljivom anegdotom iz povijesti Glasa Koncila: »Kada je papa Ivan Pavao II. izabran za papu 1978. godine, neposredno nakon konklava, održao je audijenciju za predstavnike medija. Na početku audijencije spontano je javno upitao: ›Je li tu i Glas Koncila?‹ Što je motiviralo danas blaženoga papu da od svih medija izdvoji Glas Koncila? Već u to doba je Glas Koncila u međunarodnoj crkvenoj javnosti bio poznat kao jedini koliko-toliko slobodan glas, u potpunosti neovisan od izravnoga utjecaja Komunističke partije. Na razini Crkve u Hrvatskoj, što je jasno, no i na razini opće Crkve i zapadnih demokracija Glas Koncila je oduvijek bio, da se poslužim tim pojmom – brend. Stoga su mu do dana današnjega intervjue rado davali ne samo duhovni velikani poput Josepha Ratzingera, i to dva puta, već i nogometne zvijezde kao Franz Beckenbauer i tenor Luciano Pavarotti.« Podsjetivši na najvažnije datume iz povijesti Glasa Koncila, od 4. listopada, kada su Glas Koncila na ciklostilu umnožavali franjevci s Kaptola, uz pomoć redovnica Družbe Naše Gospe, do nadnevka 29. rujna 1963., kada je list prerastao u dvotjedne novine, iako su ga partijci, zapravo, pustili na slobodu tek 4. listopada, te godine 1985. otkad je Glas Koncila postao tjednik.

List je s vremenom bio sve traženiji, pa je naklada, od početnih 40 000 primjeraka za božićne brojeve narastala i do 245 000 primjeraka. Pod urednikovanjem Vladimira Pavlinića, a kasnije i Živka Kustića, list je konstantno bio na društvenoj i državnoj vjetrometini, gdje su urednici bili proglašavani neprijateljima naroda. Četiri puta vlast je zaplijenila list, a mnogi bogoslovi i sjemeništarci pamte kako su do kasno u noć morali kidati nepoćudne stranice, baš kao što je to bila ona s prijevodom teksta iz L'Osservatore Romana o Alojziju Stepincu – kazao je Stanić, dodavši manje poznatu činjenicu da je i kardinal Josip Bozanić za vrijeme služenja vojnoga roka dva dana proveo u zatvoru jer su ga »uhvatili« s tim Glasom Koncila. No svi pritisci na Glas Koncila kao da su samo ojačavali uredništvo, koje je bilo suorganizator velikih povijesnih događanja, poput proslave Trinaest stoljeća kršćanstva na hrvatskome tlu. »Teško je ne spomenuti da je Glas Koncila sustavno pripremao teren za hrvatsko osamostaljenje, a imao je ulogu i u procesu demokratizacije i u Domovinskom ratu« – istaknuo je Stanić te podsjetio kako Glas Koncila nije uvijek prolazio glatko ni u nekim crkvenim krugovima. Optuživali su ga neki za katoličko ljevičarstvo i za progresizam, a jedan je utjecajni svećenik čak objavio knjižicu Proigrana šansa Glasa Koncila, nakon koje je list ostao bez 25 000 pretplatnika.

Govoreći o opstanku Glasa Koncila, posebno se osvrnuo na njegov put očuvanja neovisnosti: »Glas Koncila nikad nisu vodili parcijalni interesi neke skupine, već isključivo opće dobro. Nikada, naime, novine nisu radile u dosluhu s bilo kojom političkom vlasti ili s ekonomskim lobijima, i tako je ostalo do dana današnjega. Zbog toga je očuvao neovisnost. I zbog toga mnoge živcira. Stil Glasa Koncila je uvijek ostao isti: opće dobro, koje, jasno, ne može biti u interesu onima koji žele parcijalno dobro.«

Predstavljajući osobito zapažene rubrike lista istaknuo je urednički komentar, u kojemu se »analizira uglavnom društvenu i političku stvarnost, čime se list svrstava u red ozbiljnih novina, koje po profesionalnim zakonitostima moraju imati ozbiljnu političku analizu tjedno«.

Uz kratki prikaz djelovanja nakladničke kuće Glas Koncila u aktualnom trenutku, Stanić je u svome zaključku posebno naglasio kako Glas Koncila nastoji zadržati socijalni element, a to znači biti blizak narodu u njegovim problemima.

Mons. Miklenić novinarima je predstavio zlatnu godinu Glasa Koncila (4. 10. 2012 – 3. 10. 2013.), projekte koji su poduzeti tijekom njezina trajanja te je nazočne upoznao s događajima i programom nacionalne proslave zlatnoga jubileja Glasa Koncila.

Istaknuo je kako je dosad zaključen iznimno veliki posao digitalizacije svih stranica i svih brojeva Glasa Koncila od 1963. do posljednjeg broja 2013. godine. U povodu jubileja, novinsko-izdavačka kuća Glas Koncila izdala je komentare Glasa Koncila u istoimenoj novopokrenutoj biblioteci, i to iz razdoblja od početaka GK-a do uspostave višestranačke vlasti u Hrvatskoj. Komentari toga razdoblja naslovljeni su Okovana Crkva u Hrvatskoj i obuhvaćaju četiri sveska.

Osim knjige Pogledi u Glas Koncila, u kojoj su sabrani tekstovi o Glasu Koncila, biografije pokojnih djelatnika i suradnika te prikazani važniji trenutci iz povijesti GK-a, ovih dana iz tiska izlazi zbirka kratkih priča pod naslovom Anđeli nikad ne odustaju. Između više od 250 priča najbolje za zbirku izabralo je stručno povjerenstvo, na čelu s Božidarom Petračem, predsjednikom Društva hrvatskih književnika.

Govoreći o samoj nacionalnoj proslavi zlatnoga jubileja GK-a, koja se održava 1. listopada, mons. Miklenić je istaknuo da će ona započeti svečanom misom u 18 sati, koju će u katedrali, uza sudjelovanje apostolskog nuncija, većine hrvatskih nadbiskupa i biskupa, provincijala i drugih svećenika predvoditi kardinal Josip Bozanić. Proslava se nastavlja u Ddvorani »Vijenac«, u čijem će predvorju biti postavljena izložba 50 naslovnica GK-a. Kao govornici, naglasio je, nastupit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, franjevački provincijal Željko Železnjak i dekan KBF-a Tonči Matulić. Nakon multimedijske retrospektive Glasa Koncila kardinal Josip Bozanić uručit će zlatne plakete Glasa Koncila zaslužnim djelatnicima. U programu će sudjelovati predstavnici mladih iz Frame, Povjerenstva za mlade Zagrebačke nadbiskupije, Foruma plus, predstavnici studentskog pastorala te bogoslovi, a u glazbenom dijelu nastupit će oni kojima je GK izdao nosače zvuke: SKUD »Ivan Goran Kovačić«, Bogoslovski oktet (sastav iz 2002.), Željka Marinović i Čedo Antolić, sa zborom »Hrid«.

Kao svojevrsni vrhunac proslave mons. Miklenić najavio je međunarodni znanstveni skup o Glasu Koncila, koji će se održati 25. studenoga ove godine. Više od 20 znanstvenika, među kojima su i gosti iz Rima, Ljubljane i Sarajeva, osvijetlit će doprinos Glasa Koncila crkvenom životu, zatim društveno-političko značenje Glasa Koncila, doprinos Glasa Koncila svijetu medija te nove izazove za Glas Koncila. Njihovi će radovi potom biti objavljeni u prigodnom zborniku.

Tiskovnu konferenciju, na kojoj su novinarima uručeni fotografski materijali i posebna brošura o Glasu Koncila, vodila je voditeljica promidžbe Glasa Koncila Ines Ćurković.