Predstavljaju li migracije ljudi s istoka u Europu kulturno obogaćenje Europe i ekonomski rast ili je to recept za kaos, terorizam i građanski rat jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na međunarodnoj konferenciji pod nazivom Europa i migracije u 21. stoljeću,  koju su u Zagrebu organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar te Institut za migracije i narodnosti.
 
- Imajući u vidu da Europa prolazi kroz jednu izbjegličku krizu zadnjih četiri pet godina, i činjenice da je pitanje migracija jedan od najvećih izazova čovječanstva u 21. stoljeću mi smo smatrali da treba organizirati konferenciju s ovom temom kako bi upoznali građane RH o problemima s kojima je suočena Europa – kazao je na početku Marin Sopta, predsjednik 'Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva' u Zagrebu.
 
- Prije 2015. godine na globalnoj razini i na razini EU dominirao je pogled na migracije kao na jedan razvojni faktor u okviru održivog razvoja na svjetskoj razini i redukcije siromaštva, međutim 2015. godina je sve to bitno promijenila – navodi Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
 
Stav razvijenih zemalja promijenila je migrantska kriza kojom je Europa bila naročito pogođena jer je otprilike milijun i dvjesto tisuća migranata došlo u Europu. Obzirom da smo članica Europske unije zasigurno ne možemo ignorirati probleme s kojima je ostatak Europe suočen. 

Kakve će posljedice imati dotok velikog broja ljudi koji su u Europu sa sobom donijeli svoju kulturu, običaje i vrijednosne stavove drugačije od europskih, nije lako predvidjeti kažu stručnjaci.
 
- Neki europski autoriteti kažu da su kratkoročne posljedice ove migrantske krize veće, a da su dugoročne korisne. To je sve vrlo nesigurno predviđati, pogotovo jer ne znamo hoće li se u sljedećih nekoliko godina dogoditi neki veći valovi koji će još dodatno narušiti i ove sada već klimave ravnoteže – upozorava Vlado Šakić.
 
Migracijski valovi iz neeuropskih zemalja u Europu već sada utječu na mnoge aspekte života građana Europe.
 
- Nema područja na kojem se ne osjećaju određene posljedice. Međutim, pozitivni učinci predviđaju se pretežito na ekonomskom planu jer se radi uglavnom o migrantima koji se zapošljavaju uglavnom u tercijarnom sektoru. Ali na socijalnom i vrijednosnom planu ne zna se kakve će biti posljedice – rekao je ravnatelj Šakić.
 
Hrvatska koja je do sada primila 1000 migranata tijekom migrantske krize pokazala je svoje humano lice, a na osnovu izvješća međunarodnih promatrača Europa je priznala kako je Hrvatska najbolje tretirala migrante. Ono što nam sad slijedi je pomoći tim ljudima ostvariti normalan život.
 
- Nama je važno kako što prije integrirati te ljude u hrvatsko društvom – zaključio je Marin Sopta.