Okrugli stol 'Zajedništvom protiv stigmatizacije siromaštva'
U organizaciji Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije u sklopu Dana socijalne zauzetosti
Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije u sklopu Dana socijalne zauzetosti organizirao je okrugli stol o temi 'Zajedništvom protiv stigmatizacije siromaštva' u petak 10. studenoga u Franjevačkom klerikatu u Splitu.
O siromaštvu kao društvenoj marginaliziranosti ili putu nove evangelizacije govorila je s. Vlatka Topalović, ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.
- Jedna od najvećih akcija Hrvatskog Caritasa je 'Tisuću radosti' koja djeluje u cijeloj Hrvatskoj u svim biskupijama i nadbiskupijama i njome se raznim inicijativama brine o siromašnima, razorenim obiteljima, braniteljima, posljedicama rata - rekla je ravnateljica Topalović. U Hrvatskoj postoji 1500 župnih zajednica a u prosjeku u svakoj od njih je najmanje po 20 siromašnih obitelji.
- Crkva u Hrvatskoj brine o 84.000 siromašnih i svaki dan dodijeli 3000 obroka, a u prihvatilištima pod ovlašću Crkve svakodnevno je oko 100 beskućnika - naglasila je.
Podsjetila je kako Crkva u Hrvatskoj radi mnogo na području brige o siromašnima ali se o tomu ne govori.
- Dobro koje čini Crkva treba biti vidljivo i primijećeno - poručila je Topalović.
Pri angažmanu pomaganja siromasima iznimno je važna 'kultura susreta', jer se u blizini sa siromasima može iščitavati odakle dolaze krojeni njihova siromaštva.
- Kulturom susreta otkrivamo slabosti siromaha ali to je proces u kojem ujedno otkrivamo i vlastite slabosti - kazala je Topalović.
Dodala je kako je susret sa siromasima 'put nove evangelizacije' te kako su prema najnovijim statističkim podacima 'od 7,5 milijardi stanovnika na svijetu njih 2,2 posto siromasi.'
- Drago nam je što je papa Franjo proglasio 19. studenoga Svjetskim danom siromaha. Dakle, ne siromaštva kao pojave nego je u središte stavljen siromah - kazala je dodavši da su siromasi trajna opomena na savjesti čovječanstva.
Voditelj Bračnog i obiteljskog savjetovališta Caritasa Zadarske nadbiskupije profesor psihologije Mladen Klanac istaknuo je kako u Hrvatskoj država nedovoljno prepoznaje angažman Crkve.
- Ne postoji dovoljna svijest o Crkvi da ona ima što reći o svim problemima o kojima ima dovoljno znanja. U Hrvatskoj je još uvijek djelomično na snazi komunistički mentalitet po kojem mi iz Crve ne smijemo govoriti - kazao je Klanac te dodao kako se Crkva treba staviti 'na put obrazovanja i još više reći o pojedinim poteškoćama. Crkva pomaže u borbi za uključivanje siromaha u društvo, ali je u njoj i premalo proročkog glasa da bi se razbijali stereotipi'.
Profesorica psihologije Laura Pavičić iz Caritasovoga doma 'Sv. Ana' za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci govorila je o programu koji Dom provodi već 24 godine u kojemu se isključivo bave ciljevima osamostaljivanja i provode psiho-socijalni tretman žena i djece žrtava obiteljskog nasilja s područja cijele Hrvatske.
- Do sada je više od 1500 žena i djece prošlo kroz dom proteklih godina. Problemi koji se događaju su sporost donošenja nekih odluka – misleći na pravosudna tijela, postupci koji se vode na prekršajnim sudovima su najčešće predugi, a sve to otežava osamostaljenje korisnica - kazala je prof. Pavičić te dodala da u svom programu imaju i rad s počiniteljima nasilja u obitelji, koji provode u savjetovalištu i na taj su način zaokružili pristup cijeloj obitelji i problematici nasilja.
- Trebala bi biti bolja međusektorska suradnja i povezanost svih institucija, pojedinaca i udruga uključenih u pomaganje siromašnima i potrebnima - smatra Pavičić.
Psihijatar Dragan Lovrović, vanjski suradnik Caritasovog doma 'Sv. Ana', govorio je o psihosocijalnom tretmanu za počinitelje nasilja u obitelji kao obliku prevencije nasilnih ponašanja.
- Već tri godine provodimo taj program koji je propisan od Ministarstva pravosuđa i mogu reći da imamo iskustava gdje se počinitelji vrate starom obliku ponašanja, ali i onih koji su promijenili krive obrasce ponašanja. Ovaj program stavlja naglasak na mušku socijalizaciju, odnosno na sagledavanju muške uloge u odnosu na obitelj i na suprugu ali taj problem je širi i kompleksniji - kazao je Lovrović.
Marina Grbić, mag. pedagogije/specijalist rane intervencije, i Lucija Božajić Golem, mag. logopedije, iz Kabineta za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije, govorile su o temi 'Djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji – rad Kabineta'. Upoznale su nazočne s idejom rane intervencije i radom Kabineta te su prezentirale rezultate anketnog ispitivanja njihovih roditelja o vlastitoj percepciji i osjećaju stigmatizacije u društvu.
Sudionici okruglog stola, koji je moderirala profesorica psihologije Jelena Burazin iz Ureda za obitelj Splitsko-makarske nadbiskupije, istaknuli su kako posljedice siromaštva nisu samo materijalne naravi nego egzistencijalne naravi jer je sve više pojedinaca i obitelji koji zbog nezaposlenosti ili niskih primanja ne mogu pokriti primarne egzistencijalne potrebe: hranu, troškove stanovanja, odijevanja, liječenja. Također je rečeno kao treba reagirati na 'kulturu odbacivanja siromaha'.