Premijera 'Nikolinom Bosnom': dokumentarni film o svetom Nikoli Taveliću

Dokumentarni film 'NIKOLINOM BOSNOM', gledajte na spomendan sv. Nikole Tavelića, u srijedu 14. studenog u 19:30 na Laudato TV.
Autor: Laudato/M.P. Photo: Laudato petak, 09. studenog 2018. u 17:17

Televizijska priča 'Nikolinom Bosnom' prati prve redovničke korake prvog hrvatskog kanoniziranog sveca Nikole Tavelića iz 14. stoljeća, koji je, s navršenih 30 godina iz samostana sv. Frane u Šibeniku, pošao u misionarsku službu. Potrebe su vodile u Bosnu, a poznato je da je ondje djelovao 12 godina.



Ovaj dokumentarni film nastao je za vrijeme hodočašća ''Nikolinom Bosnom'', duhovnog sadržaja u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika, u sklopu trogodišnje pripreme za proslavu 50. obljetnice kanonizacije ovog hrvatskog sveca. Od 28. travnja do 1. svibnja 2018. petstotinjak vjernika iz Šibenika, Zagreba, Vinkovaca, Čakovca i Novog Marofa slijedilo je tragove franjevačke prisutnosti u Bosni i Hercegovini. Iako ne postoje službeni zapisi o mjestima na kojima je boravio, pretpostavlja se da su to bila središta u kojima je i danas sačuvana franjevačka prisutnost. U zemlji rajske ljepote, raskošne prirode i snažne vjere koju su u tursko doba sačuvali franjevci i vjerničke obitelji, i hodočasnici iz Hrvatske primili su duhovno bogatstvo.
 
Bosna i Hercegovina raskrižje je svjetskih interesa, a Crkva je razapeta, rekao je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u središnjoj Euharistiji hodočašća, u Sarajevskoj katedrali Srca Isusova, u nedjelju, 29. travnja. Dolazak hodočasnika opisao je kao snažnu poruku vjernicima koji su opstali, potporu Crkvi u BiH koja želi ići stopama Evanđelja koje je naviještao sv. Nikola Tavelić:  'Niste sami, s vama smo u ovim teškim vremenima kad se borite da sačuvate svoj identitet, korijen, ime.'
 
Prolazeći "Nikolinom Bosnom" postavljamo pitanje koliko je sv. Nikola danas blizak Hrvatima? Žive li Šibenčani sa svojim svecem? Koliko je štovanje njegovog kulta prisutno u BiH? Hodočasnički trenuci, osim molitvom, bili su ispunjeni i hrvatskim ponosom i zajedništvom. I u njemu se vidi kako fratri žive sa svojim narodom, a domaće žene, čuvarice ognjišta i tradicije, s ponosom su pokazale kako u središnjoj Bosni kuca srce Hrvatsko. Film otkriva i jednu istinu o crnim maramama i tetovažama.
 
Dokumentarni film 'Nikolinom Bosnom' želi oživjeti tragove hrvatske svetosti koji i danas mogu biti nadahnuće. Sveci nisu tu kako bismo im se divili, već kako bismo ih osluškivali, na njima se nadahnjivali i slijedili ih, a oni koračaju s nama prateći nas svojim zagovorom pred licem Božjim.
 
 
O Nikoli Taveliću
 
O životu svetog Nikole Tavilića ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red je stupio u rodnom Šibeniku. Po završenom studiju i svećeničkom ređenju poglavari Nikolu šalju u Bosnu gdje je u to vrijeme bilo 'mnoštvo raskolnika i krivovjeraca', kako potvrđuju pisma Pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vukšićima, Hrvatinićima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. Nakon djelovanja u Bosni otputovao je u Svetu Zemlju.
 
U samostanu na brdu Sionu u Jeruzalemu je boravio 'više godina'. Uz Nikolu su bila još trojica njegove braće. Franjevci su u Jeruzalemu bili dušobrižnici za katolike u Svetoj Zemlji. K tome su nastojali obraćati i muslimane koji su vladali zemljom. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Time se bavio i Nikola, a  bio je neumoran u propovijedanju vjere.
 
Napisano svjedočanstvo jednog očevica i svjedoka njihova mučeništva, govori da su franjevci u Jeruzalemu bili ljudi veoma velike pobožnosti i vodili veoma krepostan život. Pripovijeda se da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda.
 
Vođeni odlukom da otvoreno svjedoče, javno propovijedaju i tumače Evanđelje, otišli su k najvećoj muslimanskoj, tzv. Omarovoj džamiji, a zatim do kadije, koji je vršio vjersku upravu u gradu. Bilo je to 11. studenoga 1391. godine. Slavio se blagdan Qurban Bajram, uz veliko sudjelovanje svijeta. Ušavši u kuću kadije, sasvim slobodno i smjelo su govorili o uzvišenom i spasonosnom Kristovu nauku.
 
Svojim nastupom razljutili su kadiju, njegove vijećnike i nazočne muslimane, tako da su sva četvorica osuđena na smrt. Najprije su ih isprebijali, zatim bacili u tamnicu te treći dan, 14. studenog 1391. isjekli i tjelesa bacili u vatru.
 
Scenaristica i redateljica: Tanja Popec
Producent: fra Ivan Bradarić, OFMConv.

 

Da biste komentirali, prijavite se.