S obzirom na brojne upite članova Hrvatskoga društva katoličkih novinara koji svakim danom kontaktiraju s korisnicima medija, zatim svećenika, redovnika i vjernika, posebno s područja Grada Zagreba i okolice, Upravni odbor HDKN-a uputio je dopis kojim vodstvo HRT-a, HR-a i Radio Sljemena pita za razloge ukidanja jutarnje petominutne duhovne misli na Radio Sljeme „Hvaljen Isus i Marija" koja je emitirana 20 godina.

„Ne treba zaboraviti da u Hrvatskoj živi većinsko kršćansko stanovništvo, bilo katoličko, pravoslavno i drugih Crkava. Oni su i pretplatnici Hrvatske radiotelevizije. Ukidanjem duhovne misli s „najzagrebačkijeg" radija, postavlja se pitanje – imaju li kršćani pravo na petominutnu emisiju duhovnog sadržaja u 24-satnom programu? Nadalje, ništa manje nije važno Hrvatsku predstavljati i gledati kao pluralističku demokratsku zemlju. U posljednje vrijeme, posebno na široj europskoj i svjetskoj razini upravo se religija koristi(la) kao obračun neistomišljenika, bilo zloporabom, izrugivanjem svetinja, te istodobno isključivanjem iz demokracije. Zabrinjavajuće je da se to događa na najslušanijem zagrebačkom radiju upravo kad je Hrvatska pred ulaskom u EU. To se dogodilo nakon ustoličenja novog muftije u Republici Hrvatskoj kada se zbog medijske otvorenosti Hrvatska navodila kao primjer vjerske tolerancije, pozitivnih misli i ideja, upravo kroz suživote različitih religijskih pripadnosti.

Religijske emisije, bilo da se radi o islamu, židovstvu, kršćanstvu, posebno one izravno naslonjene na izvore svijetlih primjera, mogu samo pridonijeti suživotu i međusobnoj toleranciji, što je bez ikakve sumnje činila emisija „Hvaljen Isus i Marija". Nastala je u teškim ratnim okolnostima. Dok je Hrvatska krvarila upravo je ta emisija mnogima „vidala rane". Koliki su sudjelovali u njezinu stvaranju, a sadržajna koncepcija nipošto nije mogla povrijediti slušatelje - ljude dobre volje. Golem doprinos emisije u dvadeset godina ogledao se u širenju optimizma, kako u onim najtežim ratnim vremenima tako i u vrijeme gospodarske i drugih kriza. Istodobno, njome su se mnogi nadahnjivali u prihvaćanju različitosti drugih i drukčijih i to sa svjetlom pomirbe i nade.

Ukidanje emisije poklapa se s proglašenjem Godine vjere, kada se kršćane želi posvijestiti da nikad ne gube nadu. Kršćani su, ponavljamo, pretplatnici HRT-a, pa se ukidanje emisije duhovnog sadržaja može različito tumačiti, počevši od netrpeljivosti i diskriminacije prema kršćanima, te u konačnici i kršćanofobijom.

Kako ne bi došlo do pogrešnih tumačenja ukidanja navedene emisije, očekujući Vaš pozitivan stav prema vjerničkoj većini u ovoj zemlji i Vaš odgovor, vjerujemo u vraćanje petominutne emisije „Hvaljen Isus i Marija" u eter cijenjenog Radija Sljeme. Jer, Radio Sljeme je radio svih njegovih slušatelja, onih koji vjeruju i onih koji ne vjeruju, onih koje zanimaju ili ne zanimaju: sport, znanost, servisne informacije, politika, kultura, religijski sadržaji, obrazovanje, glazba", stoji u dopisu Upravnog odbora HKDN-a.

Potaknuti negodovanjem članova Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, ostalog zdravstvenog osoblja i bolesnika koji su rado slušali emisiju Radio Sljemena „Hvaljen Isus i Marija" u 6 sati, vodstvo toga Društva izrazilo je žaljenje i protest zbog ukidanja emisije od 1. listopada ove godine.

„Ta jutarnja, petominutna emisija Radio Sljemena, koja se emitirala dvadeset godina, ulijevala je kršćansku nadu i širila optimizam kod slabih, bolesnih i umirućih, a poticala milosrdnu ljubav kod zdravstvenih djelatnika. U toj emisiji su poticajnom duhovnom mišlju temeljenoj na kršćanskim vrednotama sudjelovali najistaknutiji hrvatski svećenici poput pokojnog kardinala Franje Kuharića i pokojnog don Luke Depola. Emisija je promicala mir, toleranciju i suživot pa ne vidimo razloga njenog ukidanja. U očekivanju da Uprava HRT-a uvaži mišljenje kršćanske većine u Republici Hrvatskoj, koja uz to plaća i radijsku pristojbu, nadamo se kako će emisija „Hvaljen Isus i Marija" ponovno naći svojih pet minuta u 24-satnom programu", stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik HKLD-a dr. med. Franjo Turalija.

Izvor: IKA